To su djeca, koja bi zapravo morala da idu u školu, imaju trinaest ili četrnaest godina. Međutim, kriminalne mreže u Švedskoj neke od njih već odavno koriste za napade, pa i za plaćena ubistva. Organizirani kriminal pritom ciljano koristi slabost švedskog sistema.

Prema tamošnjem zakonu, djeca ispod 15 godina nisu krivično odgovorna: to znači da ne mogu biti osuđena kao prestupnici, već potpadaju pod nadležnost socijalnih službi i pomoći za mlade. Nalogodavci, koji često ostaju nevidljivi, upravo s tim računaju.

Kao reakciju na sve veće urušavanje državnog monopola na primjenu sile, Švedska sada povlači znatno oštrije poteze.

Parlament je upravo izglasao da u slučaju teških krivičnih djela maloljetnici od 15 do 17 godina mogu biti osuđeni na redovne zatvorske kazne koje će izdržavati u specijalno prilagođenim odjeljenjima za maloljetnike.

Pored toga, 15. juna parlament odlučuje o prijedlogu vlade da se spusti starosna granica krivične odgovornosti na 13 godina – za djela poput ubistva, nasilja sa smrtnim posljedicama, teških bombaških napada ili drugih krivičnih djela sa veoma visokim minimalnim kaznama. Efekti ove reforme bit će preispitani nakon pet godina.

Neuspjeli primjer Danske?

Debata o starosnoj granici za krivičnu odgovornost ne vodi se samo u Švedskoj. Danska je pod konzervativnom vladom 2010. spustila ovu granicu sa 15 na 14 godina – ali je poslije dvije godine ta reforma ukinuta. Naučne analize su pokazale da ova mjera nije imala efekat zastrašivanja. Naprotiv: pogođeni maloljetnici su se češće vraćali kriminalu i bili lošiji u školi.

Zato Danska danas mnogim stručnjacima služi kao opomena. Ranija kriminalizacija djece ne rješava automatski problem maloljetničkog nasilja. U najgorem slučaju, kontakt sa kaznenim sistemom može čak doprinijeti tome da se maloljetnici još čvršće vežu za kriminalno okruženje.

Holandija: Krivično odgovorni, ali ne u zatvor za odrasle

U poređenju sa ostatkom EU, Holandija i Irska spadaju među zemlje sa posebno niskim starosnim granicama. U Holandiji djeca mogu krivično odgovarati već od dvanaeste godine.

U Irskoj načelno također važi granica od dvanaest godina, dok za najteža djela poput ubistva, ubistva bez predumišljaja, silovanja ili teških seksualnih delikata mogu krivično odgovarati čak i djeca od deset i jedanaest godina.

Međutim, nizak prag ne znači automatski i stroge zatvorske kazne kakve predviđa krivično pravo za odrasle.

U Holandiji maksimalno trajanje maloljetničkog zatvora za uzrast od 12 do 15 godina iznosi godinu dana. Za šesnaestogodišnjake i sedamnaestogodišnjake, u slučaju teških krivičnih djela – i uz specifične izuzetke – moguće je najviše dvije godine maloljetničkog zatvora. Osim toga, škola i pedagoške mjere ostaju u prvom planu i tokom izdržavanja kazne.

Mnoge države se oslanjaju na zaštitu i vaspitanje

Ukoliko dvanaestogodišnje dijete u Njemačkoj ili Španiji počini teško krivično djelo, ono nije krivično odgovorno. To ne znači da država ne može ništa da poduzme – mogu intervenirati službe za pomoć maloljetnicima, porodični sudovi ili posebne mjere zaštite. Smještaj u ustanove zatvorenog tipa moguć je pod određenim uslovima, ali ne kao kazna u krivičnopravnom smislu.

Dijete se na taj način ne tretira kao kriminalac, već kao maloljetnik u rizičnoj situaciji. Ovaj fokus je posebno izražen u španskom pravu: djeca mlađa od 14 godina ne potpadaju pod maloljetničko krivično pravo, već pod domen zaštite djece.

Sve više mladih iza rešetaka u Italiji

Postoji i pristup koji je više usmjeren na okruženje u kojem djeca žive. Italija je takozvanim dekretom „Kaivano“ (Decreto Caivano) pojačala pritisak na roditelje u slučajevima kada se krše obaveze nadzora i školovanja. Kod teškog zanemarivanja obaveznog školovanja, roditeljima prijete i krivične posljedice.

Ipak, pomenuti dekret je generalno pooštrio maloljetničko pravosuđe. Kritičari ukazuju na to da je od stupanja ovog zakona na snagu broj mladih u maloljetničkim zatvorima osjetno porastao.

Austrija vrši pritisak na okruženje

Za mnoge države EU granica od 14 godina ostaje centralna referentna vrijednost. Austrija se također drži toga. Djeca mlađa od 14 godina tamo nisu krivično odgovorna. Uprkos tome, krivična djela mogu imati posljedice. Mogući su, na primjer, razgovori sa policijom i roditeljima, opomene, uključivanje službi za pomoć maloljetnicima ili vaspitne mjere.

Dakle, u Evropi niska starosna granica u krivičnom pravu ne znači automatski primjenu krivičnog prava za odrasle. Uglavnom su u prvom planu sudovi za maloljetnike, specijalizirane ustanove, vaspitne mjere i koncepti zaštite.

Šta kaže nauka?

Uzdržanost prema kažnjavanju veoma mlade djece, koja je rasprostranjena u Evropi, u velikoj mjeri se poklapa sa saznanjima iz razvojne psihologije. Djeca i mlađi adolescenti snažnije reaguju na trenutnu nagradu, pritisak vršnjaka i emocionalno priznanje. Kod njih se postepeno razvijaju sposobnosti kao što su kontrola impulsa, dugoročna procjena posljedica i plansko djelovanje.

Zbog toga klasično zastrašivanje kod trinaestogodišnjaka ima samo ograničen efekat. Potencijalna kasnija zatvorska kazna nadmeće se sa trenutnom nagradom: novcem, priznanjem, pripadnošću grupi, osjećajem da konačno igraju neku ulogu. Ili obrnuto: sa strahom od bande. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da se maloljetnički kriminal ne može pobijediti isključivo nižim starosnim granicama i strožim kaznama.

Alternativne strategije bandi

Na sve to nadovezuje se i praktičan problem: kriminalne organizacije brzo uče. Ako Švedska spusti granicu krivične odgovornosti za teške delikte na 13 godina, bande bi mogle pokušati da vrbuju još mlađu djecu. Tada se problem ne bi riješio, već bi se na meti kriminalaca našla još mlađa djeca.

Stoga se postavljaju pitanja ne samo od kojeg uzrasta dijete može biti kažnjeno, već prije svega da li država uspijeva doprijeti do odraslih nalogodavaca.

Stručnjaci su skeptični u pogledu toga hoće li planovi vlade donijeti željeni uspjeh. Švedski odbor za pravosuđe, advokatska komora i nekoliko organizacija za pomoć uputili su oštre kritike na račun ovog projekta. Ukoliko ga parlament ipak usvoji, trinaestogodišnjaci bi već krajem ovog ljeta mogli biti osuđivani na zatvorske kazne.