Iran se suočava s mogućom promjenom politike nakon izborne pobjede umjerenog predsjedničkog kandidata Masuda Pezeškijana (69). Bivši ministar zdravlja Pezeškijan osvojio je u drugom krugu izbora 53,7 posto, odnosno 16,4 milijuna glasova, dok je ultrakonzervativni protivnik Said Džalilij osvojio 13,5 milijuna glasova, odnosno 44,3 posto. Pezeškijan je vodio i u prvom krugu. Ekonomska kriza u Iranu bila je u fokusu debata tijekom izborne kampanje.

Želi povratiti povjerenje naroda

"Pružit ćemo ruku prijateljstva svima", rekao je Pezeškijan nakon pobjede na izborima. "Hajde da svi radimo za napredak zemlje. Politički konkurenti su također braća."

Pezeškijan je u TV debatama sebe opisao kao konzervativnog političara koji, međutim, vjeruje da su reforme neophodne. Obećao je manje konzervativan odnos prema nošenju hidžaba u Iranu, nakon masovnih protesta koji su pokrenuti 2022. godine poslije smrti mlade Kurdkinje Đine Mahse Amini. Također, istakao je da želi bolje odnose sa Zapadom i potencijalno postizanje novog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama.

Bezuslovna lojalnost vrhovnom vjerskom vođi

Međutim, s obzirom na složenu političku situaciju i moćne interesne grupe u Iranu, nejasno je u kojoj mjeri se od Pezeškijana može očekivati značajna promjena kursa. Za razliku od mnogih drugih zemalja, u Iranu predsjednik nije šef države. Prava moć je koncentrirana u vjerskom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju, i njemu je Pezeškijan izrazio svoju bezuslovnu lojalnost.

Tijekom drugog predsjedništva Mohameda Hatamija (2001-2005), Pezeškijan je bio ministar zdravlja. Uprkos svojoj umjerenoj retorici, on je dao podršku moćnoj Revolucionarnoj gardi, elitnim vojnim snagama Irana, i u travnju pohvalio napad bespilotnim letjelicama i raketama na Izrael - najvećeg neprijatelja Irana.

Pezeškijan dolazi sa sjeverozapada Irana. Tijekom Prvog zaljevskog rata sa susjednim Irakom, završio je studij medicine i također je služio na fronti. Poslije rata nastavio je raditi kao liječnik i izgradio karijeru kao kardiohirurg u metropoli Tabris.

On je udovac - početkom 1990-ih izgubio je suprugu i jednog od sinova u saobraćajnoj nesreći. Tijekom predizborne kampanje pojavljivao se s kćerkom i unukom.

Rekordno niska izlaznost

U Iranu su održani prijevremeni predsjednički izbori nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija, koji je u svibnju poginuo u padu helikoptera. Takozvani Savjet čuvara, moćno islamsko kontrolno tijelo, odobrio je za izbore samo šest od 80 kandidata. Dvojica su se povukla još prije prvog kruga.

Oko 61 milijun Iranaca je u petak bilo pozvano da bira između Pezeškijana i Džalilija. Prema podacima izbornog organa, izlaznost birača bila je 49,8 posto. U prvom krugu to je bilo samo 40 posto - najniža vrijednost od Islamske revolucije 1979. Izbore nije nadgledala nijedna međunarodno priznata promatračka grupa.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu