„Njemačka je useljenička zemlja, u to nema sumnje", piše Berliner cajtung podsjećajući da se o tome u zemlji diskusije vode već decenijama. „U Njemačkoj nikada nije živjelo više stranaca nego prošle godine – 10,6 miliona ili 12,5 odsto ukupnog stanovništva (82,5 miliona). Brojke o kojima je ovdje riječ, potiču iz Centralnog registra stranaca, a Savezni statistički ured je taj koji ih redovno procjenjuje i objavljuje. Pritom se u registru nalaze samo stranci koji imaju isključivo strano državljanstvo i koji su u zemlji duže od tri mjeseca."

List Velt podsjeća da je broj stranaca u Njemačkoj počeo da raste još šezdesetih godina prošlog vijeka. „U međuvremenu, skoro četvrtina stanovnika Njemačke, tačnije 23 odsto, ima migrantsko porijeklo – a tu se računaju pored ljudi sa stranim pasošem i oni koji imaju dvojno ili višestruko državljanstvo, kao i osobe koje imaju samo njemačko državljanstvo i bar jednog roditelja koji je rođen bez njemačkog državljanstva.

Najveću grupu stranca u Njemačkoj čine Turci (1,48) miliona, i to je jedina grupa čiji broj kontinuirano opada – prije svega zbog toga što izmjenom zakona o državljanstvu, prije 18 godina, više Turaka uzima njemačko državljanstvo i djeca turskih roditelja rođena ovdje u zemlji, automatski dobijaju njemačko državljanstvo. Poljaci – njih 867 000 – čine drugu po veličini grupu stranaca u Njemačkoj i to je tako već godinama. A zbog vanredne situacije prethodnih godina, Sirijci čine treću po veličini grupu stranaca, i 2017. ih je u Njemačkoj živjelo 699 000.

U poređenju sa 2016. broj stranaca je porastao za 585.000 osoba ili 5,8 procenata. Broj stranca u Njemačkoj kontinuirano raste od 2009, a glavni razlog je sve veća imigracija iz drugih zemalja Evropske unije – posebno Poljske, Rumunije i Bugarske. Njih privlači njemačko tržište rada i najčešće rade u građevinarstvu, zdravstvu, u staračkim domovima i ugostiteljstvu. Međutim, mnogi od njih rade poslove ispod svoje stručne kvalifikacije, u bijednim uslovima, a često i ilegalno.

U 2017. godini bilo je registrovano oko 5,92 miliona stranaca iz država van EU. Već mnogo godina većina takvih stranca dolazi u Njemačku neregularno – odnosno bez vize, s namjerom da ovdje traži azil, odnosno radi spajanja porodice."

Zatvaranje Balkanske rute

„Broj onih koji su prošle godine tražili azil, znatno se smanjio u odnosu na 2016. godinu, prije svega zbog zatvaranja Balkanske rute i sporazuma koji je u vezi sa izbjeglicama Evropska unija sklopila sa Turskom. To je i bio cilj njemačke vlade", napominje Berliner cajtung koji takođe navodi da su „u prva tri mjeseca ove godine potražioci azila najčešće dolazili iz Sirije, ali je na drugom mjestu kao zemlja porijekla Eritreja, pa slijede Irak, Nigerija, Avganistan i Iran."

„Pored velikog priliva stranaca u zemlju, statističari bilježe i snažnu emigraciju Nijemaca. Samo 2016. godine 281.000 Nijemaca se preselilo u inostranstvo, dok se njih 146.000 vratilo u svoju domovinu. Dugoročno poređenje pokazuje da od 2005. više Nijemaca odlazi iz zemlje nego što se vraća. Najpopularnije zemlje među Nijemcima emigrantima su 2016. godine bile Švajcarska (17.650), SAD (12.781) i Austrija (10.283)", piše Velt.

Priredila Dijana Roščić