„Današnjom odlukom vlade pokrećemo novu fazu za njemački film u međunarodnom natjecanju među lokacijama“, izjavio je u srijedu (27. maja) u Berlinu Wolfram Weimer, državni tajnik zadužen za kulturu i medije.  po službenoj je dužnosti odgovoran za poticanje filmske proizvodnje. Vladin nacrt zakona koji još mora prihvatiti parlament ovaj političar zove Filmbooster.

Najprije će i sama vlada uložiti više novca u njemački film nego ikad prije. Weimer govori o 250 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego dosad. Tom novcu treba dodati i sredstva drugih fondova tako da njemačka savezna vlada želi pomoći filmsku proizvodnju s preko 300 milijuna eura za filmsku proizvodnju. A onda još dolaze i potpore saveznih pokrajina.

No čak niti takav državni booster nije dovoljan za nekakvu veću promjenu u filmskoj produkciji. I tu vlada planira obavezna ulaganja u film i privatnih i javnih televizijskih kuća, ali i streaming platforma poput Netflixa, Amazona ili Disneyja. Jer svi se oni obraćaju njemačkom tržištu od gotovo 84 milijuna stanovnika koje je tako i najveće u Europi.

8% za film iz Njemačke

Medijske tvrtke će najmanje 8% svojih prihoda od pretplata i oglašavanja morati ulagati u Njemačku kao filmsku lokaciju. Udruga privatnih medija (VAUNET) za 2026. očekuje godišnji prihod od 6,5 milijardi eura, što znači da bi streaming platforme i pay-TV kanali morali u film u Njemačkoj uložiti 520 milijuna eura - htjeli to ili ne.

„Naš je cilj da više projekata ide u Njemačku i Europu“, obrazlaže planove vlade ministar financija Lars Klingbeil. „Želimo da se i na streamingu prikazuju europski sadržaji. I podupiremo rad neovisnih producenata", kaže političar socijaldemokrata.

Vlada se nada i da će streaming platforme i televizije zapravo i svojom voljom ulagati još više. U tu svrhu želi postaviti poticaje: od udjela ulaganja od dvanaest posto nadalje bilo bi dopušteno odstupati od nekih detaljnih odredbi zakona koji tek treba biti donesen. Cilj te odredbe o fleksibilnosti jest osigurati narudžbe za njemačku filmsku industriju, a da se pritom ne zadire previše u poslovne modele tvrtki.

Državni tajnik za kulturu i medije Weimer smatra da je cijeli paket pravedan i održiv. Time bi filmska industrija prvi put mogla pouzdano planirati na dulji rok. „Sada je na industriji da iskoristi ovu priliku i počne serijski proizvoditi filmske hitove‘made in Germany’.“

Čak i Remarque iz Češke

Ako se plan vlade pokaže uspješnim, od toga bi prije svega mogle profitirati tradicionalni filmski studiji poput Babelsberga u Potsdamu i Bavarije kod Münchena. Mnogi komercijalni uspjesi u posljednje su vrijeme snimani u drugim zemljama. Tako su kulise za Netflixovu ekranizaciju glasovitog njemačkog romana Ericha Marie Remarquea „Na Zapadu ništa novo" nagrađenu s četiri Oscara, gotovo u potpunosti bile u Češkoj.

Predsjednik Odbora za kulturu i medije u njemačkom Bundestagu Sven Lehmann sada se nada preokretu: „Napokon dolazi pomak u filmskoj politici", komentira zastupnik Zelenih. S obzirom na visoke prihode Netflixa, Amazona i drugih pružatelja usluga u Njemačkoj je isto tako jasno: „Tko ovdje dobro zarađuje, mora dati i pravedan doprinos financiranju Njemačke kao filmske lokacije.“

Zakoni ne snimaju dobre filmove

Ipak, Lehmann strahuje da bi tu mogla biti zanemarena kina: „Ona su nezamjenjiv dio filmske kulture i u Njemačkoj.“ Zato je potrebna obvezna kvota koja će jamčiti da određeni dio ulaganja ide i u filmske projekte za kino-dvorane. Hoće li se to ostvariti - ovisi o Bundestagu. Njegovi zastupnici imaju zadnju riječ i još mogu utjecati na nacrt zakona.

Prema planu, taj sustav poticanja filma iz Njemačke bi trebao stupiti na snagu početkom 2027. Udruga informatičke i telekomunikacijske industrije Bitkom nije uvjerena kako će to nešto donijeti: „Svakako dijelimo cilj jačanja Njemačke kao lokacije za film i serije", ističe glavni izvršni direktor Bernhard Rohleder. Ali taj cilj će teško biti postignut i tim prijedlogom zakona.

Propisi za nove produkcije duboko zadiru u uredničke i poslovne odluke i dovode do toga da sadržaj više ne nastaje samo prema kvaliteti i interesu publike, nego i prema zakonima koji su pisani. „Njemačkoj treba više snažnih priča, više kreativne izvrsnosti i bolji uvjeti za rad, a ne više prisile i pretjerane regulacije“, smatra Rohleder.