Maratonska, na momente mučna rasprava u Narodnoj skupštini tokom koje se pjevalo, vrijeđalo na najnižim osnovama, prijetilo, prerasla je u usvajanje Nacrta izbornog zakona Republike Srpske. Kao odgovor na nametanje izmjena državnog zakona od strane visokog predstavnika  Kristijana Šmita, zakon definiše da izbore za organe vlasti u RS sprovodi Republička izborna komisija, gradska i opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.

„Izbornim zakonima utvrđuju se izborne jedinice i sistem podjele mandata kojima se obezbjeđuje da sve opštine budu na odgovarajući način zastupljene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te u članu 71. u stavu 4, u kojem je propisano da se izbor i prestanak mandata narodnih poslanika i obrazovanje izbornih jedinica uređuje zakonom“, rekao je šef Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić, obrazlažući zakon.

Satler vs. Dodik

Stupanjem na snagu zakona, neće se primjenjivati odredbe Izbornog zakona BiH koje uređuju izbor poslanika Narodne skupštine Srpske, delegata Vijeća naroda, predsjednika i potpredsjednika RS, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS, odbornika skupštine grada, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, imenovanje organa za sprovođenje izbora za zakonodavni, predstavničke i izvršne organe vlasti u RS.

„Novina u odnosu na važeći zakon je uređivanje izbora delegata u Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH iz Republike Srpske i zaštita izbornog prava kojom je predviđeno da će ovu zaštitu pružati, pored organa za sprovođenje izbora, Vrhovni sud Republike Srpske", rekao je Žunić, navodeći da će javna rasprava biti sprovedena u roku od 15 dana.

Prije usvajanja zakona reagovao je Šef delegacije EU u BiH Johan Satler, upozorivši da će Centralna izborna komisija BiH i dalje biti zadužena za izborni proces.

„Potpuno je jasno da je Centralna izborna komisija zadužena za izborni proces i tako će ostati i u budućnosti“, rekao je Satler, što je izazvalo reakciju predsjednika RS Milorada Dodika.

„Ja kažem da neće ostati. Može da ostane ali pod uslovom da lažni visoki predstavnik povuče svoje odluke ili da Dom naroda odbije odluke visokog predstavnika. Tada možemo da se vratimo u Predstavnički dom i razgovaramo o izbornom zakonu", rekao je Dodik.

Opozicija protiv

Opozicija se oštro usprotivila procesu usvajanja ovako bitnog zakona, jer se kako kažu o njemu raspravlja isti dan kada su ga dobili. Šef Kluba poslanika Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, kaže da zakon daje još veću kontrolu vladajućoj koaliciji u izbornom procesu.

„Jer ste razradili šeme kako da kontrolišete gradske i opštinske komisije, da stavljate svoje ljude. Zato se bojite skenera i poštenih izbora. To je vama najveća prijetnja. Ovaj prijedlog koji ste nam dali nije vrijedan komentara“, rekao je Vukanović.

Prije Izbornog zakona, Narodna skupština usvojila je i zaključke u kojima se zahtijeva da međunarodna zajednica povuče izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio visoki predstavnik. Zaključke su podržali samo klubovi poslanika stranaka okupljenih oko SNSD-a.

U zaključcima se traži da „kolonijalna uprava u roku od sedam dana poništi sve odluke Kristijana Šmita". Ukoliko to ne bude urađeno, NSRS traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštine BiH koja bi proglasila nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Šmita, a najavljena je i blokada rada u državnim institucijama, kao i povlačenje iz koalicionog sporazuma na državnom nivou.

Rok od sedam dana

„Narodna skupština Republike Srpske traži da se od strane kolonijalne uprave u roku od sedam dana ponište sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Ukoliko se prvi zaključak ne ispuni, Narodna skupština Republike Srpske traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštini BiH proglase nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik“, navodi se između ostalog u zaključcima.

Takođe se traži da se organima BiH zabrani primjena tih odluka i da se internet stranica OHR-a proglasi neprihvatljivim i nezakonitim mjestom objave akata. Ukoliko se ne ispune ovi zahtjevi, traži se od izabranih predstavnika iz RS da prestanu odlučivati na nivou BiH i „da se više ne vraćaju u taj proces".

Narodna skupština zaključcima traži od političkih stranaka iz Republike Srpske koje su u partnerstvu sa političkim strankama iz Federacije na nivou BiH, da formalno i suštinski napuste to partnerstvo. Dodik je tokom rasprave najavio mogućnost izlaska iz koalicije sa strankama Trojke i koaliciju sa SDA, ukoliko se njihovi zahtjevi na prihvate.

„Da sa partijama u kojima se nalazimo u partnerstvu raskinemo partnerstvo i drugim strukturama kod Bošnjaka ponudimo, recimo SDA, da napravimo dogovor koji će omogućiti novo vrijeme", rekao je Dodik, na šta je stigao i odgovor SDA.

SDA ostavlja mogućnost saradnje?

„Sve što znači destrukciju, suda sa međunarodnom zajednicom, udar na ustavno-pravni poredak, kočenje, blokade, SDA neće prihvatiti. Eventualnu konstruktivnu rekonstrukciju koja bi značila ubrzanje napretka BiH na putu ka EU, mi bi naravno prihvatili. Ali ne bih rekao da Dodik to nudi", rekao je Bakir Izetbegović.

Odgovor Trojke takođe je stigao brzo, iako pomalo nejasan. Predsjednik Naše stranke Edin Forto podijelio je fotografiju na društvenim mrežama sa liderom SDP-a Nerminom Nikšićem i prvim čovjekom NiP-a Elmedinom Konakovićem.

 „Samo rad", napisao je Forto u opisu slike.

Izvjesno je  da će usvajanje entitetskog izbornog zakona ali i zaključaka kojima se postavljaju ultimatumi zbog tehničkih izmjena Izbornog zakona dalje produbiti krizu, posebno jer zvanična Banjaluka u ovom ima podršku HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Bar u dijelu koji se odnosi na odluku visokog predstavnika.

Šmit: „Čović neka se smiri"

„Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu... Zbog toga pozivam sve nosioce vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da u skladu sa Ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima, legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH", kaže Čović.

Međutim, Šmit je imao poruku za Čovića i Dodika, koje je pozvao na razgovor.

„Čović neka se smiri. Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak. Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru ili Sarajevu pa da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekada znam burno reagovati“, rekao je Šmit, za sarajevsku Fejs TV.