Savjet bezbjednosti (SB) UN-a zbog ulaganja veta Rusije nije usvojio rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida predstavlja preduslov za pomirenje te se pozivaju politički lideri na svim stranama da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.

Podijeljene reakcije u BiH

Sam proces diskusije oko te rezolucije naišao je prethodno na, za mnoge očekivano, različite reakcije u BiH s obzirom na to da su one podijeljene i oko kvalifikacije samog događaja u Srebrenici. U RS su i ranije, preko Srbije tražili da Rusija stavi veto na rezoluciju dok su političari, ali i udruženja koja okupljaju porodice žrtava očekivale da se na ovo stavi tačka upravo usvajanjem jednog ovakvog dokumenta.

„U praksi nijedna rezolucija nije dovela do konkretnih rješenja. Rezolucija će značiti više onima koji su počinili ta zlodjela nego nama porodicama s obzirom da mi više nemamo šta da izgubimo”, kaže Kada Hotić iz Udruženja Majki Srebrenice.

U nacrtu teksta koji je predložila Velika Britanija osuđuje se poricanje genocida u Srebrenici kao prepreka za pomirenje i opterećenje za žrtve. U predloženom tekstu "izražava se žaljenje i solidarnost sa žrtvama na svim stranama u sukobu u BiH, uključujući i one u Srebrenici, kao i njihovim porodicama, i pozivaju nadležne vlasti u BiH da osiguraju pravdu za žrtve i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući preživjele žrtve seksualnog nasilja".

Predsjedništvo BiH bez jedinstva

Ipak, sve ovo nije bilo dovoljno za podršku u Savjetu bezbjednosti, što je, kako se ističe, dobra vijest za Srbiju i Republiku Srpsku. Rezolucija je podijelila i članove Predsjedništva BiH. Predsjedavajući Mladen Ivanić smatra da je ovaj dokument izavao podjele i na međunarodnoj sceni i da je štetan za BiH: „ Upozoravali smo ranije da je ovo stvar oko koje se BiH može podijeliti. Vjerujem da će svi koji učestvuju u ovom shvatiti da je ovo ozbiljna stvar i da će se odustati od nasilnog provođenja i instistiranja na rezoluciji.“

Zbog toga BiH ne učestvuje u bilo kakvim aktivnostima u Savjetu bezbjednosti s obzirom da je Ministarstvo spoljnih poslova uputilo instrukcije ambasadorki BiH pri UN-u Mirsadi Čolaković da ne postoji konsenzus po ovom pitanju unutar BiH. Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović potvrdio je podijeljenost među članovima Predsjedništva: „U Srebrenici je počinjen genocid i mislim da je to svima jasno i prepoznato kroz bar dvije rezolucije kada je u pitanju Evropski parlament u proteklih deset godina“."

Upravo bi globalna javna osuda zločina u Srebrenici bila korak ka pomirenju i poboljšanju odnosa unutar BiH, rekao je predsjedavajući državanog parlamenta, Šefik Džaferović.

Na nogama Vlade RS i Srbije

Premijerka RS Željka Cvijanović rekla je za RTRS da je cilj rezolucije bio jasan od početka, te da predstavlja direktni atak na budućnost Republike Srpske: „Da je riječ o civilizacijskim vrijedostima i dostignućima da se iskaže poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama, mi ne bismo imali nikakvu zadršku po pitanju bilo koje rezolucije. Ali, ovdje se radi o nečemu sasvim drugom, a to je, da se kroz jedan politički akt svjetske zajednice obezvrijedi Republika Srpska, da se označi, žigoše, da se zaustavi u svom daljem kretanju.“

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je prethodno takođe izjavio kako je uvjeren da rezolucija neće biti usvojena. To je izjavio kasno sinoć nakon sjednice Vlade Srbije na kojoj je pored ostalog donesena odluka da posjeti Srebrenicu 11. jula.

„Smatramo da ta rezolucija nije imala za smisao nikakvo pomirenje. Donijeli smo odluku da, ukoliko se za to stvore uslovi, predstavljam Srbiju u Srebrenici 11. jula. Takvu odluku smo donijeli jer smatramo da mi Srbi koji smo mnogostradalni narod imamo obavezu da budemo odgovorni, ozbiljni i pokažemo da poštujemo tuđe žrtve. Tako će i oni poštovati naše. I ja pozivam gospodina Izetbegovića (bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir op.a), ne sada, ne sutra, bilo kada… spreman sam sa njim da posjetim druga srpska stratišta“, rekao je Vučić nakon hitne sjednice Vlade Srbije.

Pokušaj rušenja Republike Srpske?

Podršku rezoluciji dala je i ambasada SAD-a u BiH. „Osnovno u ovoj rezoluciji je da se oda počast svim žrtvama koje su stradale, da se niko ne izdvaja. Znači prepoznavanje žrtava na svim stranama“, rekla je ambasador SDA-a u BiH, Maureen Cormack.

Od nekih zvaničnika RS i Srbije moglo se čuti posljednjih dana da usvajanje bilo kakve rezolucije neće imati uticaja na stabinost RS i da pokušaji nekih velikih sila da na ovaj način pokrenu ukidanje ovog entiteta, nakon kvalifikacije genocida, neće uspjeti.

"Ako je cilj rezolucije pomirenje, svi ćemo se radovati pomirenju. Ovaj prijedlog koji je izazvao toliko podjela ne može da stvori pomirenje. Ako neko želi da time stvori pravne pretpostavke za ukidanje Republike Srpske po osnovu pretpostavke da je nastala na genocidu koji eto sada želi da se verifikuje na SB UN, moram da podsjetim da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma", rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić za srbijanske medije.