Njemačka i Brazil pokrenuli su inicijativu kako bi se uz pomoć Ujedinjenih nacija donijela rezolucija protiv špijuniranja elektronske komunikacije. Njemačka i brazilska delegacija su potvrdile njemačkim novinskim agencijama da se već počelo s radom na izradi teksta. Moguće je da nacrt rezolucije već ove sedmice bude proslijeđen Odboru za ljudska prava Ujeidnjenih nacija.

Obje države su vjerovatno izabrale ovaj put, jer "ne žele da upotrijebe veto protiv Sjedinjenih Država", kazao je politikolog Ginter Majhold u razgovoru za Dojče vele. "Glavni interes Brazila je da se u Ujedinjenim nacijama dođe do regulisanja sistema na globalnom nivou", kaže Majhold.

Sporazum na međunarodnom nivou?

Ta inicijativa je doduše bila već duže u planu, ali joj je javna debata u vezi sa špijuniranjem mobilnog telefona njemačke kancelarke Angele Merkel dala novu dinamiku. Još u julu je njemačka kancelarka u intervjuu ARD-u kazala kako se pravo na zaštitu podataka mora preraditi na međunarodnom nivou. A prije nekoliko dana je njemačka ministarka pravde Sabine Lojthojzer-Šnarenberger u članku u listu Frankfurter algemajne cajtung predložila da se dođe do sporazuma na međunarodnom nivou. "Zamislivo bi bilo da se do sporazuma o zaštiti podataka širom svijeta dođe kroz Međunarodnu uniju telekomunikacija UN", kazala je njemačka ministarka.

Ona je kazala kako se međunarodno pravo mora uskladiti s erom interneta. Deset dana nakon objavljivanja članka, Sabine Lojthojzer-Šnarenberger je kazala da je zajedno s ministrom spoljnih poslova Gidom Vesterveleom lansirala inicijativu, da zajedno sa svojim kolegama na evropskom nivou, jačaju pravo na slobodu privatne sfere, potvrdila je ministarka Dojče veleu.

Sve će ostati "samo" na rezoluciji

"Naš cilj je da se Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima u članu 17 dopuni paragrafom o zaštiti privatne sfere u digitalnom vremenu", stoji u prijedlogu, kojeg su njemački ministri poslali na adrese svojih kolega u EU, u šta je Dojče vele imao uvid. Međunarodni pakt o građanskom i političkom pravu je usvojen 1966., a 1976. je stupio na snagu i od tada se nije mijenjao. A član 17, koji bi prema mišljenju Vestervelea i Lojthojzer-Šnarenberger trebalo da bude dopunjen, garantuje poštovanje ljudskih i građanskih prava.

No, da li će pakt biti dopunjen ili će sve ostati "samo" na rezoluciji Ujedinjenih nacija je odlučujuća razlika u širem političkom kontekstu. Ekspert Majhold kaže: "Imam utisak da će se u ovom trenutku to ograničiti na rezoluciju" - ako do nje uopšte dođe - "a upitno je još i koliko će druge članice UN biti spremne za globalna ograničenja." U svakom slučaju bi njemačko-brazilski nacrt rezolucije mogao da bude krajem novembra predat na glasanje 193 članice UN. A to bi bio važan "karakterističan signal protiv Sjedinjenih Država, koje u samom tekstu nisu pominjane ni na koji način", smatra politikolog Majhold.

Autor: Anja Fenle / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović