Traumatski doživljaji, s kojima su Sinti i Romi suočeni prethodnih decenija dale su posebno značenje pojmu samoosnaživanje (Self Empowerment). Oni su sve do danas suočeni sa stereotipima, a samo neki od njih uspijevaju da izgrade uravnotežen život uprkos svim preprekama.

To je dovelo do pomicanja fokusa – okretanje od traženja priznanja od društva ka samoosnaživanju i samoiscjeljenju. Ta nova osnova romskog pokreta ima cilj da ponovo stekne autoritet nad sopstvenim predstavljanjem i produkcijom znanja.

Rezilijencija kao protivljenje

Profesor Jan Hankok je bio jedan od prvih naučnika iz romske zajednice koji je taj akt osamostaljenja nazvao verbalnim suprotstavljanjem. To je prema njemu ključ za osporavanje stereotipa i ugnjetavanja koje proističe iz njih.

- pročitajte još: „Ne možete nas ubiti. Pokušali ste, ali niste uspjeli“

Ako bih tvrdila da se ovdje radi o kontruisanju pozitivnoig identiteta, možda bih mnoge dovela u zabludu. Naročito zato jer ova promjena ima svoj korijen upravo u tome da se napusti svet binarne opozicije i da se zahtjeva povratak slobode sopstvenog identiteta.

Ovaj pokušaj nam svima omogućava da vidimo, da nas ne određuju stereotipi stari stotinama godina. Usmjeren je na one koji nisu Romi u smislu refleksije, čak i preispitivanja sopstvenog držanja koje se nikada do sada nije desilo. Umjesto toga, sopstveno se držanje u pravilu automatski proglasi dominantnom pozicijom, toliko koliko se tiče odnosa prema Romima.

Umijeće pripovijedanja

I lokalne i nadnacionalne organizacije Roma su u prethodnoj deceniji razvile inovativne projekte povezane sa temom identiteta. Sve one primjenjuju jaku metodu umijeća pripovedanja (Storytelling), kako bi predstavile ličnosti i karaktere iz romske zajednice, čija su dostignuća obogatila društvo. Pri tome oni koriste sopstvene riječi za formulaciju pretpostavki, analiza i svojih biografija.

Promjena perspektive služi napuštanju stereotipa o žrtvi koji je već veoma dugo dominantan način predstavljanja Sinta i Roma. Te ispripovijedane priče nam govore da je to jedna od osnovnih prepreka za zajednice koja se mora prevazići.

- pročitajte još: Sjeverna Makedonija: Urinirali joj po licu nakon zlostavljanja

Ovi projekti pokazuju da se u istoriji Roma uvijek radilo u prevladavanju poteškoća i o učenju iz tih iskustava kako bismo se izlječili od trauma. Sakupljeno iskustvo i znanje mora se sačuvati za sljedeću generaciju, kako bi ona sa tim stasala. Aspekt rezilijencije proširuje diskurs o romskom identitetu i seže do tema s one strane etnija, sve do identifikacija sa modernim rodnim perspektivama i feminističkim pristupima.

Romski heroji u stvarnom životu

Zašto je važno da se govori o rezilijenciji? Zato jer je nemoguće na negativnosti izgraditi identitet neke zajednice ili pokreta. Mađarska je za ovo dobar primjer. Tamo je u nizu rasističkih napada neonacističkih terorista godine 2008. i 2009. ubijeno šestoro Roma. Bilo je jasno da će prevazilaženje tih trauma zahtijevati veliki napor. Stoga je bilo bitno da se neromskom stanovništvu objasni da rasistička ubistva potresaju cijelo društvo.

- pročitajte još: Romi i Sinti u Njemačkoj: „Šta god radio, uvijek si drugačiji“

U to vrijeme nastalo je nekoliko neuobičajenih projekata. U jednom od njih pronalaženi su uspješni Romi kao inspiracija drugim članovima romske zajednice. Romski pres-centar u Mađarskoj je pomoću društvenih mreža organizovao nominaciju i izbor tih ljudi. Dobitnicima je uručivana nagrada „Zlatna traka“. Ona je nazvana po izjavi koju je dao romsko-mađarski slikar Tamaš Peli, koji se poistovjećivao i sa svojim romskim i sa mađarskim korijkenima: „Postoje dvije zlatne trake na mom čelu – prva simbolizira moj romski identitet, a druga mađarski“. Svi učesnici su nazvani „romski heroji svakodnevice“.

To je simboličko priznanje romske zajednice njihovoj rezilijenciji – bili su dovoljno jaki da budu uspješni u društvu u kojem šanse nisu jednake i u kojem su neki ljudi marginalizirani. Taj čin romske scene u Mađarskoj odavno je bio potreban. On nije jačao samo nagrađene Rome već i sve koji su učestvovali i prisustvovali procesu. Priče su širene društvenim mrežama, ali neki dobitnici nagrade su iskoristili medijsku pažnju i da organizuju dobrotvorne akcije kojima su učinili nešto dobro za romsku zajednicu.

Kultura heroja i ljekovite riječi

Nezavisno pozorište Mađarske (Independent Theatre Hungary) postoji već 15 godina, a od 2017. organizuje Romski festival heroja. On će se ove godine održati od 5. do 9. maja. To je jedini međunarodni romski pozorišni festival na svijetu. Ovdje nastupaju autorke i autori, glumice i glumci dijeleći svoja iskustva sa publikom, čineći svojom umjetnošću vidljivom svakodnevnu borbu romske zajednice. Svaki nastup je drukčiji. Jedni upotrebljavaju sarkazam, drugi viceve. Ali očito su sve te riječi ljekovite i za publiku i za umjetnike.

Organizatori festivala kažu: „Pokazujemo drukčije lice našeg kontinenta“. Pozorište je ovim festivalom književnom rodu „romske darme“ obezbijedilo mjesto u evropskoj književnosti. Godinama se razvijaju didaktičke metode, kako bi se priče mogle pripovijedati i na univerzitetima i u školama. Ove metode proširuju mogućnosti mišljenja i djelovanja učesnika u diskursu o kulturi.

Pozorište je za publiku koja je propustila dosadašnje festivale objavila dvije zbirke romskih drama o herojima: „Pet evropskih monodrama" i „Pet evropskih drama“. Kada ih čitamo, shvaćamo da heroje stvara rezilijencija. Oni se uzdižu iznad problema da bi postigli svoje ciljeve, a pritom traže način da podijele svoje znanje i inspirišu druge kojima to pomaže u razvoju. Tako nam postaje jasno da su svi Romi heroji. Svako od nas može biti junak.

Marija Bogdan je sociološkinja i teoretičarka medija. Posljednjih godina se bavi društvenim mrežama u kontekstu romskog pokreta. Ovo je treći esej iz trodjelnog ciklusa „Glas boje” o otporu, pripadnosti i rezilijenciji kao centralnim konceptima romskog pokreta. Autorka analizira važna djela umetnosti i kulture u romskoj zajednici. Originalni eseji su objavljeni na romskom i engleskom jeziku na sajtu: romblog.net

Esej se ovde objavljuje u sklopu stipendijskog programa NewsSpectrum, čiji su partneri IPI, MIDAS. ERIAC i DW.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu