Reakcije na najavljenu ratifikaciju Istanbulske konvencije (IK) u Hrvatskoj ne stišavaju se. Premijer Andrej Plenković ne posustaje u objašnjavanju da je riječ o dokumentu kojem je cilj borba protiv nasilja nad ženama, a ne redefinicija braka, uvođenje trećeg spola i rodne ideologije u hrvatski obrazovni sustav.

Istanbulska konvencija, kako se kolokvijalno naziva međunarodni ugovor donesen u okviru Vijeća Europe u cilju sprečavanja nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, u Hrvatskoj izaziva podjelu ne samo između desnice i ljevice, nego i unutar desnice, pa i unutar vladajućeg HDZ-a. Plenković je prvi šef HDZ-a koji se suočava s otvorenim otporom jednog dijela stranke, ali i Katoličke crkve.

Pročitajte i: Debata o abortusu podijelila Poljsku

No premijer ne odustaje od ratifikacije, koja bi se za dva tjedna trebala naći pred saborskim zastupnicima. Ne odustaju, međutim, ni protivnici konvencije. Koordinatorica građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj" Kristina Pavlović nakon subotnjeg prosvjeda u Zagrebu za DW najavljuje prosvjedne skupove i u drugim hrvatskim gradovima, kao i referendum o IK. "To je i najbolji demokratski alat kako bi se građani mogli izjasniti o ovom pitanju. Uskoro ćemo objaviti datum početka prikupljanja potpisa i referendumsko pitanje, na čemu već radimo", kaže Pavlović, koja je uvjerena da će prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma.

HDZ uz SDP

Pavlović odbacuje interpretativnu izjavu koju će vlada priložiti uz ratifikaciju IK, smatrajući da ta izjava nema nikakvu pravnu vrijednost i da samo "maže oči ljudima", kako se ne bi bunili protiv IK. Navodi kako su na prosvjed u Zagrebu došli ljudi koji su vjerovali da je HDZ demokršćanska stranka i da zastupa tradicijske i kršćanske vrijednosti, ali su se razočarali, jer se HDZ u ovom pitanju "svrstao uz SDP".

"Građani su na prosvjedu pokazali da ne žele ratifikaciju ove konvencije i da žele očuvanje obiteljskih, kršćanskih i tradicijskih vrijednosti. Pokazali su da žele društvo koje cijeni obitelj, i da žele da Hrvatska prosperira i bude suverena država, koja je u stanju sama donositi svoje zakone i provoditi ih. Ne žele da se ide u smjeru rušenja obitelji i da se ne zna tko je muško, a tko žensko, kao recimo u Kanadi, gdje je odnedavno ozakonjeno da se više ne može govoriti otac i majka, nego roditelj 1 i roditelj 2, čime se ruše sami temelji osobnosti i spolnosti, a time i braka i obitelji", tvrdi Pavlović. Riječ je, kako kaže, o rodnoj ideologiji koja potkopava zdrav razvoj mladih i njihovu sposobnost da zasnuju kvalitetan brak i obitelj. "Mi, naime, smatramo da bez zdrave obitelji ni društvo nema budućnosti", uvjerava Pavlović, koja smatra da se rodna ideologija nalazi i u Istanbulskoj konvenciji. Štoviše, naglašava da je riječ o prvom međunarodnom obvezujućem dokumentu koji donosi definiciju roda, a koji je odvojen od spola, što znači da rod s kojim se netko poistovjećuje ne mora odgovarati spolu koji mu je dodijeljen pri rođenju. "Upravo to je temelj rodne ideologije", naglašava Pavlović. Zato IK za nju nedvojbeno predstavlja "podmetanje rodne ideologije" kroz borbu protiv nasilja nad ženama.

Širenje neistina i moralne panike?

Aktivistica za ljudska prava, protestantska teologinja Lana Bobić, međutim, tu istu rodnu ideologiju o kojoj govore protivnici IK naziva takozvanom i stavlja je u navodnike. Smatra da se rasprava o zaštiti žena od nasilja, što je temeljni cilj Istanbulske konvencije, u Hrvatskoj pretvorila u raspravu o rodnoj ideologiji upravo zato da se, kako kaže, tzv. rodnom ideologijom pomakne fokus s borbe protiv nasilja nad ženama.

"Neki na leđima žrtava nasilja pokušavaju steći društveno-političku moć. Zabrinjavajuće je da su takvi akteri uspjeli javnu raspravu svesti na teorije zavjere dok se nasilje nad ženama iz dana u dan brutalizira i dok sudske prakse ukazuju na ogromne probleme u zaštiti žena od nasilja", napominje ova aktivistica, koja je suosnivačica inicijative "U dobroj vjeri". Riječ je o inicijativi vjernika koji na sudjelovanje pozivaju i ateiste i agnostike, jer žele širiti prostor dijaloga i njegovati suradnju i uključivost.

Na pitanje zašto se Katolička crkva u Hrvatskoj toliko protivi Istanbulskoj konvenciji, protestantska teologinja Bobić misli da Katolička crkva ženu, iako je vidi kao jednakovrijednu, ne smatra ravnopravnom. Razlog za takav stav krije se, po njezinom sudu, u održavanju postojećih crkvenih struktura koje bi puna ravnopravnost žena dovela u pitanje. "Crkva inzistira na prirodi žene i muškarca determiniranoj u spolu, osporavajući društvenu, vremensku, kulturnu uvjetovanost tih uloga. Crkva tako održava stereotipne rodne uloge koje nisu opasne samo za žene, već i za muškarce. Osim što takvom logikom žene još uvijek ne bi izborile pravo glasa, pravo na rad i obrazovanje, takva logika vodi i do toga da je muškarac nasilan po prirodi, samim tim što je muškarac. S tim se ne mogu složiti, jer nasilje se, baš kao i nenasilje, uči, pa zato radije birajmo učiti nenasilje. Ne znam shvaća li Crkva da se takvim stavom buni protiv ravnopravnosti ne samo kao najviše ustavne vrednote, nego i jedne od temeljnih poruka Evanđelja", upozorava Bobić.

Biskupi: rod je neodvojiv od spola

Hrvatska biskupska konferencija, međutim, nedavno je upozorila da pitanje zaštite posebno ranjivih skupina u društvu, žena i djece, koji su najčešće žrtve obiteljskog nasilja, "ne smije biti podložno nikakvim ideologijama". Hrvatski biskupi u svojoj prosinačkoj poruci o Istanbulskoj konvenciji upozoravaju da je bilo koji oblik nasilja nad ljudima, usmjeren protiv žena, djece ili muškaraca, kršćanima neprihvatljiv i suprotan Kristovu učenju i crkvenomu nauku. Naglašavaju i da obiteljsko nasilje nije samo privatna stvar, nego i veliki društveni problem. Hrvatski biskupi, međutim, "izražavaju zabrinutost" što se u Istanbulskoj konvenciji pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati „obitelj", „rod" i „rodno nasilje". "Očito je da u Konvenciji navedena definicija 'roda' odudara od uvriježenoga shvaćanja da je rod identičan spolu i može biti muški ili ženski. Biti žena ili biti muškarac način je postojanja, a ne tek puki 'atribut' ljudskoga bića", poručuju biskupi pozivajući se na kršćansku antropologiju koja u muškarcu i ženi prepoznaje "njihovu različitost, ali i međuupućenost, nadopunjavanje koje je neodvojivo od njihove naravi".

Zaglušujuća rasprava o Istanbulskoj konvenciji i sudjelovanje Crkve u toj raspravi otvara pitanje interveniranja Crkve u političke i unutarstranačke sporove. Lana Bobić u tom je pogledu izričita: "Ako Crkva misli da ima pravo intervenirati u političke i unutarstranačke sporove, je li spremna prihvatiti da vjernici laici i ateisti, građani i građanke, interveniraju u crkvene dokumente i nauk Crkve?"

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android