Romi u Vojvodini: Korak po korak ka boljem životu
12. januar 2012Duško Jovanović, direktor Kancelarije za inkluziju Roma, kaže da je težište projekata, koji su podržani od strane Evropske unije, Vlade Vojvodine i Vlade Srbije, zapravo na obrazovanju, jer je ono ključ za izlazak Roma iz siromaštva: „Jedino kroz obrazovanje i kroz masovnije prisustvo romske djece u obrazovnom sistemu, mi možemo da prekinemo taj začarani krug bijede i siromaštva.“
Obrazovanjem protiv siromaštva
Jovanović navodi da je ukupno 139 učenika romske nacionalnosti upisano u srednje škole u Vojvodini, a 24 brucoša na prvu godinu studija, tako da trenutno u Vojvodini studira ukupno oko 300 Roma. Pokrajinski sekretar za rad i zapošljavanje Miroslav Vasin kaže da je obrazovanje ključ za formiranje romske intelektualne elite: „Kada imate nekoliko desetina studenata koje godišnje upišete, stvaramo uslove da jednoga dana ostvarimo ono što svi želimo, a to je da sami Romi i sama romska intelektualna elita, preuzme brigu o svom narodu.“
Prema Vasinovim rečima, problemi Roma stvarani su i gurani pod tepih decenijama, pa je nemoguće očekivati brze promjene na bolje, ali je u svakom slučaju važno započeti sa rješavanjem problema i rješavati ih postepeno: „Kada imate na stotine i hiljade djece koje je teško motivisati da idu u školu, pa stotinjak njih u toku jedne školske godine uspijete da motivišete i upišete u školu, napravili ste mali korak, jer je još uvek mnogo one djece koja nemaju motiv da idu u školu. Ali, napravili ste mali korak: stotinu po stotinu, pa ćemo doći do broja od nekoliko hiljada.“
Protiv getoizacije Roma
Sa premijere filma "Izlazak iz geta" u Novom Sadu 14.7.2011.
U prošloj godini u Vojvodini je osnovano i deset firmi čiji su vlasnici Romi, a sagrađeno je i više desetina kuća u vojvođanskim opštinama. Miroslav Vasin kaže da je cilj da se umjesto getoizacije radi na degetoizaciji Roma: „Kada jedno romsko naselje izmjestite i ljudima omogućite normalne i civilizovane uslove života, još uvijek ostaje na stotine naselja gdje to niste uradili. Ali, u ovom jednom ste uradili. A nakon tog jednog biće drugo, treće, peto, deseto... Pa ćemo jednog dana moći da kažemo da smo se približili cilju da sva romska naselja budu izmještena.“
Tokom 2011., osnovana je i Ženska romska mreža u Vojvodini, jer su Romkinje dvostruko diskriminisane: i kao žene, i kao Romkinje. Vojvođanski model uključivanja Roma u društvo prošle je godine od strane Evropske komisije ocenjen kao najbolji na Starom kontinentu.
Autor: Dinko Gruhonjić
Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić