Sibinj, simpatični srednjovijekovni grad u Transilvaniji, već je u božićnom spremanju. Ovdje je, kažu, najljepši božićni vašar u Rumuniji. Predsjednik Klaus Johanis može biti ponosan na „svoj" grad. Ovdje je kao gradonačelnik započeo uspon u rumunskoj politici.

Tokom njegovog 14-godišnjeg mandata grad je postao primjer u cijeloj zemlji, koja se, zahvaljujući nepotizmu i korupciji, teško oslobađala komunističkog naslijeđa.

Sa pregršću preuranjenih pohvala prije pet godina je izabran za šefa države. Tada je većinu ubijedio njegov moto da Rumuniju želi da promijeni „korak po korak".

Ali vrlo brzo Johanis, kojeg je kandidovala liebralno-konzervazivna partija PNL, morao je da spozna da je Bukurešt nešto sasvim drugo u odnosu na njegov ušuškani grad. Njegovi politički protivnici, a prije svih postkomunistički PSD, brzo su prepoznali navodne slabe tačke.

Naime, Johanis pripada njemačkoj manjini u Rumuniji, transilvanijskim Saksoncima, i za razliku od mnogih Rumuna nije pravoslavac već protestant. On je ubijeđeni Evropljanin koji govori nekoliko svjetskih jezika. Za mnoge Rumune to ne bi trebalo više da je problem.

Ali, za lijevo-nacionalnu propagandnu mašineriju su upravo to bili razlozi da započnu permanentnu klevetničku kampanju. Johanis nije „pravi" Rumun, on ne može da voli svoju zemlju kao „istinski" patriota, on bi prodao svoju zemlju Briselu i Berlinu – tako o njemu govore.

Johanis je objavio rat PSD-u

Klaus Johanis nije samo iz tog razloga u aktuelnoj izbornoj trci otkazao televizijsku debatu sa izazivačicom Viorikom Dančilom, šeficom PSD koju su prije nekoliko nedjelja smijenili sa mjesta premijerke. On nije htio svojim protivnicima da pruži platformu za lične napade, kazao je Johanis.

On je kazao da je PSD politička snaga koja je prethodne tri godine vodila rat protiv sopstvene države i sopstvenih građana. Sa takvom partijom ne može se voditi normalna debata, poručio je rumunski predsjednik.

Johanis je postkomunisitčkoj PSD objavio otvoreni rat. PSD, koja je donedavno bila u vladi, razgradila je pravnu državu što nije više puta kritikovao samo Johanis već i Evropska komisija i Evropski parlament. Pokušaj PSD da početkom 2017. prikoči borbu protiv korupcije i pravosuđe stavi pod svoju kontrolu izazvao je proteste u cijeloj zemlji.

Predsjednik se tada odazvao očajničkom pozivu civilnog društva i priključio se demonstrantima ispred zgrade vlade u Bukureštu.

Doduše, kasnije je morao da se povinuje pritisku vlade i Ustavnog suda, kojim dominira PSD, i prihvati dio spornih „reformi pravosuđa". Takođe je bio bespomoćan i prilkom smjene međunarodno priznate direktorke Agencije za borbu protiv korupcije Laure Koveši.

Korak ka „normalnosti"

Johanisu se predbacuje pretjerana odanost Ustavu – u prvom redu od strane mladih Rumuna, koji svoju zemlju listom napuštaju, jer su izgubili povjerenje u politiku.

Mnogi Rumuni žele autentičnu promjenu, demokratski ustav, zaokret od establišmenta koji i tri decenije od promjena i dalje drži konce u svojim rukama.

Šanse za to su dobre. Na izborima za Evropski parlament 26. maja proevropske snage su osvojile većinu glasova. PSD je ostvarila najlošiji rezultat od osnivanja. Samo nekoliko dana kasnije je moćni šef PSD Liviu Dragnea osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe službenog položaja i završio je iza rešetaka.

Pola godine kasnije je jedna nova većina bivših pristalica i preletača u parlamentu izglasala je nepovjerenje Dančilinom kabinetu, a šef PNL Ludovič Orban je preuzeo vladu.

Sada bi on, zajedno sa Johanisom, mogao da se pobrine za povratak „normalnosti", što aktuelni predsjednik toliko želi u svom drugom mandatu. A ako je vjerovati anketama, Klaus Johanis bi u drugom krugu izbora ove nedjelje mogao da bude korak bliže svom cilju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android