DW: Šta hoće demonstranti u Rumuniji?

Kristijan Stefanesku: Gotovo tri decenije su vladajući političari krali koliko god su mogli – često uz podršku mreže predstavnika ili nasljednika bivše Komunističke partije i tajne službe Čaušeskuove diktature. Oni su podvrgli pravosuđe svojoj kontroli i u prvoj liniji vladali da bi sakrili sopstvenu korupciju. Tek pod međunarodnim pritiskom, pravosuđe je pokrenulo istrage o mnogim slučajevima u kojima se sumnjalo na korupciju.

Na parlamentarnim izborima krajem 2016, socijaldemokrate (PSD) su stupile na vlast koju kontrolišu osobe koje su osuđene zbog korupcije ili su bile osumnjičene za korupciju. Sa svojim koalicionim partnerom, liberalnom strankom ALDE, u parlamentu imaju većinu sa kojom mogu da mijenjaju zakone. Izgleda nezamislivo da u 21. vijeku u Evropi može da dođe do nečeg takvog, ali: sa tom većinom oni žele da donesu zakon o amnestiji koji bi „oprao" korumpirane političare i dozvolio im da zadrže sve do čega su došli ilegalnim poslovima. Strah da bi mogli da plate za svoja nedjela, toliko je veliki, da ne samo što stavljaju na kocku sudbinu sopstvene stranke, već i čitave zemlje.

Pošto opoziciji ne uspijeva da se tome suprotstavi, ljudi su izgubli strpljenje i izašli su na ulice. Oni hoće da pokažu političarima da zakoni nisu tu da bi koristili onima koji kradu javni novac, već da je vlada administrativni instrument u službi svih ljudi koji doprinose budžetu jedne države.

Kako ste doživjeli raspoloženje na protestima? Šta povezuje demonstrante?

U protestima u protekle tri nedjelje učestvovale su vrlo različite grupe. Neki – u koje spadam i ja – smatraju da treba poštovati rezultat izbora i da bi aktuelna vlada trebalo da čini upravo to što je obećala svojim biračima- bez kažnjavanja birača druge strane, koji su isto tako poreski obveznici.

Drugi, međutim, traže ostavku premijera (političar PSD Sorin Grindeanu, prim. red.) i nekih ministara. Sve demonstrante povezuju gnjev i očajanje zbog korupcije u zemlji. Ljudi čine greške – to važi i za političare. Ali, kada je neko na vlasti da bi oprao one korumpirane, dok petina građana traži posao u inostranstvu a javne bolnice su u jadnom stanju, ne preostaje ništa drugo nego da se tvrdi da demonstrante manipulišu misteriozne sile iz inostranstva. Tako nekako je počeo i kraj diktatora Nikolae Čaušeskua.

Šta su demonstranti postigli?

Do sada su postigli bar da se planirane izmjene zakona odlože. Još više: prinudili su Ministarstvo pravde da organizuje neku vrstu javne debate. To je doduše čisto konsultativno. Ministarstvo, dakle, može da ignoriše svaku preporuku predstavnika civilnog društva ili pravničkih organizacija koji učestvuju u debati. Ulica sada ima ulogu opozicije.

Predsjednik Klaus Johanis je učestvovao u uličnim protestima 22. januara u Bukureštu. Na to je šef socijaldemokrata Liviu Dragnea rekao da je u pitanju „pokušaj puča". Kako Vi to ocjenjujete?

Predsjednik nema šta da traži na ulici među demonstrantima. Njihov protest je usmjeren protiv slabljenja zakona o korupciji a ne radi se o sukobu između političara. Predsjednik je morao znati da je njegov nastup usred demonstranata voda na vodenicu onih koji demonstrante u Rumuniji predstavljaju kao masu kojom se manipuliše. Koliko god to izgledalo apsurdno: već godinama određene TV-stanice tvrde da demonstranti dobijaju novac, govori se čak o konkretnim sumama za odrasle demonstrante, djecu, i pse! I mnogi ljudi u to vjeruju.

Te televizijske stanice pripadaju jednom već osuđenom medijskom mogulu i biznismenu koji je nestao za vrijeme istrage. U mojim očima nema razlike između takvih tvrdnji i optužbi Liviu Dragnee – koje se, uostalom, ponavljaju na istim tim TV-stanicama.

Možda je predsjednik Johanis svojim gestom dobio političke poene, ali za borbu protiv korupcije – to je bila greška.

Kako procjenjujete prijedlog predsjednika Johanisa da se o spornim zakonima organizuje referendum?

Šta će se desiti ako – baš kao i u mnogim drugim zemljama Evrope – ljudi ne dođu da glasaju? Zbog umora ili zasićenosti politikom. Hoće li tada mnogi reći da ljude ne zanima borba protiv korupcije? Takva mišljenja su se već čula: sam Liviu Dragnea je poslije posljednjih lokalnih izbora rekao da građane ne interesuju krivične istrage protiv gradonačelnikâ. Dokaz je očigledan: oko četvrtine gradonačelnika u Rumuniji ima probleme sa pravosuđem – a neki su izabrani dok su još bili u zatvoru. Na političkoj sceni kojom dominiraju laži i manipulacije, biće teško poslati poruku protiv korupcije.

Rumunski novinar Kristijan Stefanesku radi za radio DigiFM u Bukureštu.