Čuveni pisac Salman Rushdie, porijeklom iz Indije, napadnut je u petak (12.8.) u gradu Chautauqua u saveznoj američkoj državi New York. Policija je potvrdila da je ovaj 75-godišnjak zadobio najmanje jednu ubodnu ranu u predjelu vrata i stomaka, te da je napadač uhapšen. Pisac je nakon napada, helikopterom prebačen u obližnju bolnicu gdje je trenutno priključen na aparat za disanje i ne može govoriti, potvrdio je njegov menadžer.

"Vijesti nisu dobre", napisao je Andrew Wylie, a prenosi New York Times. Rushdie ne može govoriti i vjerovatno će izgubiti oko. Živci na ruci su mu prekinuti, a jetra oštećena, riječi su Wylieja.

Napadač je bio Hadi Matar 24-godišnji Amerikanac koji živi New Jerseyu, potvrdio je portparol policije James O'Callaghan na konferenciji za novinare. Osim Rushdieja, napadnut je i moderator koji je bio na pozornici sa piscem, te zadobio lakše tjelesne povrede, prenosi njemački list Spiegel.

Bradley Fisher, jedan od prisutnih na događaju, rekao je novinskoj agenciji Reuters da je jedan muškarac iznenada skočio na pozornicu: „Počeo je udarati Rushdieja, izgledalo je kao da ga udara šakom u prsa. Zatim je ponovio udarce u prsa i vrat. Ljudi su vrištali.”

Prema riječima drugog svjedoka, Rushdie je nakon napada pao na zemlju, a prisutni su pritekli u pomoć, digli mu noge u zrak kako bi gornji dio tijela imao dovoljno krvi, dok su drugi držali napadača. U publici je bio i doktor koji je također pritekao u pomoć.

Motiv čina trenutno nije jasan, a prema prvim saznanjima napadač vjerovatno nije imao saučesnika. "U ovom trenutku pretpostavljamo da je radio sam, ali pokušavamo da utvrdimo da je to zaista bio slučaj", rekao je O'Callaghan.

Reakcije: Napad na slobodu govora i misli

Napad je izazvao bijes širom svijeta. Chuck Schumer, američki senator i vođa većine u Senatu napisao je na Twitteru da je taj čin "napad na slobodu govora i slobodu misli, dvije osnovne vrijednosti naše zemlje i Chautauqua institucije".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron napisao je da je Rushdie pogođen "mržnjom i barbarstvom", dok je odlazeći britanski premijer Boris Johnson izjavio da je "užasnut" što je Rushdie napadnut dok je "koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti".

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres također je reagovao sa užasom na napad, a šokirani su i u Udruženju američkih autora "PEN America", čiji je Rushdie član. Iz ovog udrženja su izjavili da su "zaprepašteni vijestima o brutalnom, namjernom napadu" na Rushdieja: "Ne možemo zamisliti nijedan uporediv slučaj javnog nasilnog napada na pisca na američkom tlu".

I u Njemačkoj su šokirani napadom na čuvenog pisca. Savezna ministrica kulture Claudia Roth (Zeleni) izjavila je da to bio napad na slobodu književnosti i slobodu misli, dok je savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) bio šokiran i poželio je Rushdieju brz oporavak. Dopredsjedavajući Zelenih Omid Nouripour napisao je da je riječ o najgorem "plodu mržnje koju je desetljećima raspirivao i finansirao iranski režim".

 

Pisac Günter Wallraff, koji je skrivao Rushdieja u svom domu u naselju Ehrenfeld u Kölnu 1993., rekao je da je vijest "naravno udarac za mene".

Kakve su reakcije u Iranu?

Napad na Rushdieja pozdravljen je u iranskim medijima. Provladin list „Kayhan”, čijeg glavnog urednika postavlja iranski sekularni i duhovni vođa Ali Khamenei, rekao je u subotu: 

„Hiljadu bravo (...) za hrabru i odgovornu osobu koja je napala odmetnika i zlog Salmana Rushdieja u New Yorku. Ruka čovjeka koji je zavrnuo vrat neprijatelju Božijem mora da se poljubi.“ 

Naslov tvrdolinijaških novina „Vatan Emroz“ glasio je: „Nož u vratu Salmana Rushdieja“. List „Čorasan” donosi naslov: „Sotona na putu u pakao”. Novinski portal Asr Iran objavio je citat Khamneija koji kaže da će „strijela" koju je ispalio bivši iranski revolucionarni vođa ajatolah Homeini jednog dana pogoditi metu. Od rukovodstva u Teheranu još nije stigla nikakva izjava.

Satanski stihovi

Rushdiejeva knjiga „Satanski stihovi", koju mnogi muslimani smatraju bogohulnom, zabranjena je u Iranu od 1988. godine. Godine 1989., pokojni vrhovni vođa Irana, ajatolah Ruholah Homeini, izdao je fetvu kojom se pozivalo na ubistvo Rushdieja i svih onih koji su uključeni u distribuciju njegove knjige. Za ubistvo ovog pisca u zemlji je tada ponuđena i nagrada od više od tri miliona dolara.

Kasnije je zaista i ubijen japanski prevodilac pomenute knjige, a Rushdie se morao sakriti i dobio je policijsku zaštitu. Međutim, situacija se smirila kasnih 1990-ih nakon što je vlada Irana 1998. godine izjavila da ne podržava Rushdiejevo ubistvo.

Uprkos tome, prijetnje i bojkoti književnih događaja na kojima je Rushdie prisustvovao ne jenjavaju. Činjenica da je kraljica Elizabeta II Rushdieja 2007. godine proglasila vitezom, izazvala je proteste u Iranu i Pakistanu, međutim, prema riječima njegovog prošlogodišnjeg izdavača, fetva ajatolaha više nema nikakvog značaja za pisca.

Rushdieju više nije ograničena sloboda kretanja i više mu nisu potrebni tjelohranitelji.

Autor je rođen u godini kada je Indija proglasila nezavisnost 1947. godine u metropoli Mumbaiju (tadašnjem Bombaju). Kasnije je studirao istoriju na King's koledžu u Cambridgeu. Svoj autorski iskorak ostvario je knjigom "Djeca ponoći", koja je 1981. godine nagrađena renomiranom Bookerovom nagradom.

Članak napisan 13.8. aktuelizovan je u nedjelju 14.8.

as (tagesschau, spiegel)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu