Izraelski mediji prenose da su Izrael i Rusija postigli sporazum kojim zvanična vojska Sirije pod kontrolom predsjednika Bašara al Asada može da se vrati na Golanske visoravni u pogranični region. Uslov su bile ruske garancije da među vojskom neće biti iranskih trupa niti sa njima povezanih organizacija poput libanskog Hezbolaha.

Vlada Izraela je prethodnih mjeseci pojačano osuđivala prisustvo Irana na sirijskom ratištu, a izraelski borbeni avioni su opetovano raketirali ciljeve na kojima se navodno nalaze iranski borci.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da bi Asadove trupe sada trebalo da budu jedina vojska na južnoj granici Sirije. „Naravno, sve druge snage treba da se povuku", rekao je Lavrov za agenciju RIA novosti. 

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je otvoreno rekao da je konačni cilj njegove vlade potpuno ukidanje iranskog uticaja na vojna dešavanja u Siriji. „Izrael nije zainteresovan za parcijalne dogovore već za uklanjanje iranske armije iz cijele Sirije", rekao je on za Hadašot njuz. 

„Rusija se pita u Siriji"

Cilj ovog poteza Kremlja je da preduprijedi otvoreni obračun Izraela i snaga koje podržava Iran, smatra Josi Mekelberg, stručnjak za međunarodne odnose sa Regentovog univerziteta u Londonu. „Rusi ne bi voljeli da Sirija postane bojno poprište između Izraela i Irana", kaže on za DW. „Rusi nisu veliki prijatelji sa Iranom. Oni sa Teheranom dijele interes da održe Asada na vlasti, ali to je sve."

Mekelberg vjeruje da Iran nema kud nego da prihvati takav razvoj događaja. „Rusija se pita u Siriji i trenutno je zemlja sa najmoćnijim polugama tamo", kaže naš sagovornik. „Ako bi se Iranska revolucionarna garda opirala Rusiji, time bi stvarno testirali odlučnost Vladimira Putina."

Netanjahu će sljedeće sedmice putovati u Berlin i Pariz, a glavna tema će biti odnosi sa Iranom. No tamo će Netanjahu naići na protivljenje kancelarke Merkel i predsjednika Makrona zaoštravanju koje iniciraju Tel Aviv i Vašington. Tenzije su porasle nakon što je Bijela kuća prekršila Atomski sporazum sa Iranom.

„Bio bih iznenađen ako bi neko od Evropljana bi zainteresovan da počne rat sa Iranom ili da se uključi u vazdušne napade", rekao je Mekelberg. „Ima pitanja koja treba pokrenuti, kao što je razvoj balističkih raketa u Iranu. Iran je u regionu ekspanzionistička zemlja i mora biti zadržan. Ali nisu neophodne vojne operacije da se odgovori Iranu."