1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusi sve glasniji protiv rata

26. februar 2022

Svako ko u Rusiji želi da izađe na ulice i protestuje protiv napada na Ukrajinu mora da očekuje hapšenje. Ipak, sve je veći broj glasova u zemlji koji pozivaju upravo na to: u peticijama ili na društvenim mrežama.

Demonstracije u St. Petersburgu
Demonstracije u St. PetersburguFoto: Dmitri Lovetsky/AP/dpa/picture alliance

Sve više Rusa traži od šefa Kremlja, Vladimira Putina, da odmah prekine rat protiv Ukrajine. Brojni medicinski stručnjaci su predsjedniku napisali otvoreno pismo u kojem pored ostalog navode: "Mi, ruski ljekari, medicinske sestre i bolničari, odlučno se protivimo ratnim akcijama ruskih oružanih snaga u Ukrajini". Pismo je na početku potpisalo 300, a u međuvremeno više hiljada osoba.

„Zakleli smo se da ćemo pomoći svim ljudima, bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeru ili političke stavove. Ali ratne aktivnosti će odnijeti mnoge živote i uništiti mnoge sudbine, a mi se tome nećemo moći suprotstaviti, ma koliko se trudili", navodi se u pismu.

Svako ko izađe na ulicu da protestuje protiv rata u Ukrajini mora računati da će biti uhapšenFoto: Dmitri Lovetsky/AP/picture alliance

Ljekari pišu da mnogi od njih u Ukrajini imaju rođake i prijatelje. "Među njima nema nikoga kome bi krvoproliće na bilo koji način bilo od korsti. Ljudski život je neprocjenjiv. Potreban je trenutak da se ubije osoba, dok liječenje može potrajati godinama", nastavlja se u pismu.

Desetine ruskih humanitarnih organizacija je također objavilo otvoreno pismo upućeno predsjedniku Putinu tražeći od njega da prekine rat. "Rat je humanitarna katastrofa koja povećava bol i patnju. (...) Smatramo da su nasilne metode za rješavanje političkih sukoba nehumane i pozivamo vas da zaustavite vatru i započnete pregovore."

Zastupnik u Dumi: Nisam želio izazvati rat

Poslanik Komunističke partije Mihail Matvejev također je pozvao na prekid rata. On kaže da svojim glasanjem u parlamentu za priznanje Donjecka i Luganske Narodne Republike (DNR/LNR) kao nezavisnih država nije želio da izazove rat. "Mislim da rat treba odmah da se završi. Glasajući za priznanje DNR/LNR, glasao sam za mir, a ne za rat", rekao je Mihail Matvejev i dodao da je glasao za to da „Rusija postane zaštitni štit kako ne bi bombardovali Donbas – a ne da bombarduju Kijev."

Na društvenim mrežama mnogi kulturni i medijski radnici, te javne ličnosti i obični građani izrazili su užas ratom protiv Ukrajine.

Brojna hapšenja tokom protesta

Mnogi Rusi se plaše učešća u protestima. Od četvrtka je više od 2.000 ljudi uhapšeno tokom demonstracija protiv Putinovog rata. Ruske vlasti govore o vojnoj operaciji i poduzimaju mjere protiv upotrebe riječi "rat" u medijima. Svakom mediju koji koristi ovaj izraz prijeti gašenje.

U velikom stambeno-poslovnom kompleksu u centru Moskve, gdje mnoge diplomate i strani dopisnici žive i rade zajedno sa ruskim zvaničnicima, strani televizijski kanali su danima zaključani. Uprava zgrade je to opravdala kvarom satelitskih sistema i ponudila aktiviranje ruskih državnih emitera.

Protesti širom Njemačke

Protesti u BerlinuFoto: MICHELE TANTUSSI/REUTERS

Hiljade ljudi ponovo je izašlo na ulice u Njemačkoj u znak protesta protiv rata u Ukrajini. Za nedjelju je u Berlinu najavljeno održavanje protesta na kojim se očekuje više od 20.000 ljudi. Demonstracije, koje orgenizuje nekoliko udruženja i organizacija, nose naslov: „Stor ratu. Mir za Ukrajinu i cijelu Evropu".

U pozivu na demonstracije se pored ostalog navodi da "Rat bjesni usred Evrope - upravo u našem susjedstvu. Ruski predsjednik Vladimir Putin dramatično krši međunarodno pravo. Pozivamo rusku vladu da odmah zaustavi sve napade, povuče se iz Ukrajine i obnovi njen teritorijalni integritet. Putinov rat je takođe usmjeren na Evropu, njemačku demokratiju i liberalni sistem vrijednosti."

Protesti umjesto karnevala

Karnevalska svečanost u pokladni ponedjeljak u Kölnu, čije je održavanje planirano na stadionu „Rhein-Energie", neće biti održana. Umjesto toga u centru grada će biti održane demonstracije.

Teško je reći da je Putin želio postići takvu neviđenu slogu širom svijeta protiv ovog bezumnog napada na Ukrajinu.Foto: Altaf Qadri/AP Photo/picture alliance

“Kölnski karneval može učiniti više od slavlja. Karneval prije svega živi od solidarnosti i zajednice. Vrijednosti kao što su sloboda i jednakost su naše najveće bogatstvo. Sada je vrijeme da pokažemo solidarnost sa narodom Ukrajine", kaže Christoph Kuckelkorn, predsjednik Festivalskog odbora.

Protesti se održavaju širom svijeta, od Brazila i Kanade pa do Tajvana i Japana. U Rimu serija protesta traje još od petka, u Helsinkiju je više hiljada Finaca skandiralo "Rusi napolje, dole Putin", a burno je i u Gruziji gdje se u petak okupilo preko 30.000 demonstranata ističući zastave Ukrajine i Gruzije.

M.S. / Tagesschau.de / Agencije

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi