Problema u Njemačkoj ne nedostaje: privreda nije u dobrom stanju, sve više firmi planira smanjiti broj zaposlenih. Osim toga i skupoća je velika, a zbog raspada vladajuće koalicije 23. februara se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori.

No po ispitivanju građana Deutschlandtrend, koje je redovno provodi agencija Infratest-dimap, najveći strah kod Nijemaca izaziva pomisao da bi se rat u Evropi mogao proširiti i da bi Putin mogao napasti i druge države osim Ukrajine –to je velika ili najveća briga za čak 65% upitanih. Odmah na drugom mjestu –1% ispitanika je zabrinuto zbog mogućnosti da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat u Ukrajini. Tek na trećem mjestu (59%) je briga građana da Njemačka i nakon prijevremenih izbora neće dobiti stabilnu vladu. 

Ako se pogledaju rezultati ispitivanja o podršci strankama, to će doista biti teška zadaća: gotovo je izvjesno da će doći do promjene na vlasti i da će demokršćani (33% podrške) dobiti mandat za formiranje vlade. A onda sve postaje složeno. Druga po veličini parlamentarna skupina u Bundestagu će vjerojatno biti desničarski populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) koju podržava 19% upitanih. Iako bi koalicija s tom strankom matematički bila dovoljna za većinu u parlamentu, za CDU/CSU je koalicija s AfD-om apsolutno isključena.

To znači da će čelnika CDU-a i kandidata demokršćana za kancelara Friedricha Merza čekati neugodna zadaća da unatoč svemu stvori stabilnu koaliciju. Inače, čak nevjerovatnih 60% upitanih ne misli da će Merz biti dobar kancelar. 29% ispitanika misli kako bi bilo dobro formirati „veliku" koaliciju, dakle sa socijaldemokratima koje podržava još samo 14% upitanih. Nešto manje ispitanika (19%) savjetuje koaliciju sa Zelenima, koji imaju podršku 14% od 1.350 reprezentativno izabranih građana Njemačke u ovom ispitivanju.

Jedan partner neće biti dovoljan

No matematika govori kako neće biti dovoljna koalicija samo s jednom strankom. Najstabilnija opcija bi bila CDU/CSU, SPD i Zeleni. Njemački liberali, tradicionalni partneri stranaka Unije (CDU/CSU) u vladi, nakon potkopavanja vlade kancelara Scholza duboko su pali i izgubili naklonost građana – da su izbori iduće nedjelje biralo bi ih samo 3% upitanih. To znači da je veliko pitanje hoće li uspjeti preći izborni prag od 5% na izborima, makar teoretski postoji mogućnost da ipak uđu u Bundestag direktnim mandatima –li teško da će i tako biti ikakav faktor za formiranje koalicije.

Koalicijski partner bi – također samo teoretski – mogao biti Savez Sahre Wagenknecht (BSW) koji s 5% prelazi izborni prag, ali po političkim gledištima je teško spojiv s demokršćanima Friedricha Merza.

Mišljenje Nijemaca o ratu u Ukrajini

Autori ovog ispitivanja javnog mnijenja su željeli više doznati i o mišljenju Nijemaca o ratu u Ukrajini. Uporno raste broj građana koji misle kako Njemačka „previše" podržava Ukrajinu u ratnim naporima (39% - 3% više nego mjesec dana ranije), ali istovremeno nema velikog oduševljenja idejom skorog američkog predsjednika Trumpa da se za mir u Ukrajini Kijev treba odreći dijela svog teritorija. 78% upitanih misli kako jedino Ukrajina može odlučiti o tome kada i kako pregovarati o miru, makar 53% upitanih misli kako je realno da će se žrtva agresije morati odreći dijela svog teritorija da bi prestao rat.

Zanimljivo je kako to mišljenje podjednako dijele i na zapadu i na istoku Njemačke, koji je tradicionalno više naklonjen Kremlju. A na pitanje, treba li Ukrajina u nekoj perspektivi biti primljena u NATO, pozitivno je odgovorilo 52% zapadnonjemačkih građana, ali samo 37% upitanih s područja bivše socijalističke Njemačke.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu