Ukrajinski napadi dronovima uzrokovali su krizu u snabdijevanju gorivom u Rusiji - i ona se i dalje pogoršava. Zbog toga se jedna za drugom, zbog remonta, zatvaraju rafinerije nafte, a obim proizvodnje je značajno opao.

Kao posljedica toga evidentan je nagli rast cijena goriva na berzi, koje su dostigle rekordne nivoe. Cijene goriva na benzinskim pumpama su takođe značajno porasle, ali ne tako dramatično, jer ih vlada vještački drži niskim. Ali, kao i u tokom sovjetske ere, regulacija cijena dovodi do uskih grla u snabdijevanju.

Kaliku su štetu nanijeli ukrajinski dronovi?

Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, prema javno dostupnim izvorima koje je istražio DW, ukrajinska vojska je izvršila napade dronovima na ruske rafinerije nafte Afipskij, Ilskij i Slavjansk u Krasnodarskoj oblasti, kao i rafinerije u Volgogradu, Novokujbuševsku , Novošahtinsku, Rjazanju, Samari, Saratovu, Sizranu i Ukhti, a vjerovatno i na još nekoliko drugih rafinerija. Taj broj rafinerija predstavlja nešto manje od polovine njihovog ukupnog broja na teritoriji Rusije.

No, podaci o proizvodnji nafte u Rusiji drže se u tajnosti. Obim štete može se procijeniti samo na osnovu anonimnih izvještaja insajdera i stručnjaka. Prema Reutersu i The Economistu, trenutno bi do 20 posto kapaciteta rafinerije moglo biti neaktivno.

Jedan od sudionika na tržištu goriva iznio je sličnu procjenu o procentu od 20 u izjavi za ruski list Komersant. Prema njegovim riječima, u septembru je, u uobičajenoj mjesečnoj količini zaliha od dva miliona tona, nedostajalo 400.000 tona benzina. A i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da je nestašica benzina u Rusiji dostigla 20 posto.

Zašto sada dolazi do nestašice goriva?

Kriza s gorivom u Rusiji se već se intenzivirala sredinom ljeta ove godine, prije nego što je došlo do masovnih prekida rada rafinerija. Nekoliko faktora se spojilo: sezonsko povećanje potražnje, planirani radovi na održavanju u nekim rafinerijama i neplanirane popravke u drugim. Osim toga, naftne kompanije su značajno povećale svoj izvoz.

Kako je nestašica goriva dovela do rekordnih cijena, vlasti su uvele privremenu zabranu izvoza. Ova mjera je dovela do zahladnjenja na tržištu. No, stručnjaci su ranije upozoravali da će učinak embarga brzo nestati ako se postojećim destabilizujućim faktorima, poput masovnih napada dronovima, dodaju postojeći. I upravo se to dogodilo.

Jedan od važnih faktora je možda bila i promijena taktike ukrajinskih oružanih snaga. One uvijek iznova vrše napade na iste rafinerije nafte, sprječavajući ih da nastave sa radom. Na primjer, rafinerija u Rjazanju, jedna od najvećih u Rusiji, pogođena je najmanje šest puta, dok su rafinerije u Volgogradu i Sizranu pogođene po četiri puta.

Ranije, na primjer 2024., svaka od tih rafinerija je napadnuta samo jednom, pa je šteta nastala mogla biti otklonjena u roku od nekoliko dana ili sedmica, objašnjava u intervjuu za DW Sergej Vakulenko, stručnjak iz Carnegie Berlin centra.

Različiti oblici krize

Ruski proizvođači su obavezani da prodaju najmanje 15 posto benzina na berzi. Od početka godine su cijene njihovih proizvoda porasle za više od 40 posto. Pri tome, vlada reguliše tržište goriva u Rusiji i takozvana damper plaćanja su njen najvažniji instrument. Tako naftne kompanije prodaju benzin u zemlji po već regulisanim cijenama, a država im djelimično nadoknađuje eventualne gubitke. Osim toga, antimonopolska uprava prati rast cijena. Ona je 30. septembra najavila inspekcije na benzinskim pumpama u nekoliko regija.

Posljedica toga bio je rast maloprodajnih cijena benzina od 8,36 posto od početka godine, navedeno je iz Rosstata (24. septembra). To je pak duplo više od opšte stope inflacije, ali je i dalje podnošljivo. Problem je, međutim, što svi ne dobijaju podršku vlade. Benzinske pumpe koje nisu povezane s naftnim kompanijama i ne kupuju gorivo direktno od njih moraju se snabdijevati na berzi, gdje su nabavne cijene približne onim u maloprodaji. A to ih dovodi u tešku poziciju.

Kako nedostatak derivata utiče na benzinske pumpe?

"Ovo što se dešava nije ni kolaps ni noćna mora. Problemi nastaju jer je tržište naviklo na situaciju u da benzina ima u izobilju", objašnjava Sergej Vakulenko i dodaje: "Postoje logistički problemi, jer jedna za drugom rafinerije prestaju s radom. Pored toga, nezavisni lanci benzinskih pumpi su primorani da obustave kupovinu benzina na berzi, jer im je to preskupo."

Neke nezavisne benzinske pumpe se zatvaraju iz razloga što bi morale prodavati benzin sa gubitkom. Razlika između veleprodajnih i maloprodajnih cijena više ne pokriva njihove troškove. Prema procjenama agencije OMT-Consult, u Rusiji se od 28. jula do 22. septembra broj benzinskih pumpi smanjio za 360 . Ta brojka se ne čini pretjerano velikom, ali značajan broj njih se nalazi u regijama u kojima je trenutna situacija napeta.

Tako je, na primjer, na jugu zemlje, uključujući Rostovsku oblast, ali i u Republiku Mari El i Jevrejsku autonomnu oblasti na Dalekom istoku, 12 do 14 posto benzinskih pumpi prestalo sa radom. Na ukrajinskom poluostrvu Krim, koje je Rusija anektirala, zatvorena je polovina benzinskih pumpi. Prema OMT-Consultu, regije na Dalekom istoku su posebno pogođene. U ostalim regijama, gdje benzinske pumpe još nisu zatvorene, opskrba benzinom je ograničena.

Kako se vlada nosi sa krizom?

Embargo na izvoz goriva prvobitno je važio do 31. avgusta, ali je potom produžen do kraja 2025. Rusija je takođe povećala kupovinu benzina iz Bjelorusije. Ali ni ove mjere nisu mogle riješiti krizu.

Zamjenik premijera Aleksandr Novak je predložio vladi da ukine carine na uvoz iz Kine, Južne Koreje i Singapura, te da se na taj način osigura snabdijevanje, navodi list Komersant. Druga inicijativa bi omogućila proizvođačima da koriste monometilanilin, aditiv za povećanje oktana koji omogućava proizvodnju benzina od sirovina niske kvalitete. Rusija je zabranila njegovu upotrebu 2016. godine, usklađujući se s evropskim standardima o emisijama gasova.

Međutim, nejasno je hoće li ove mjere imati željeni efekat, ukoliko se nastave ukrajinski napadi dronovima. U nekim rafinerijama, kako kaže Sergej Vakulenko, "više ništa ne funkcioniše". Konačno, smatra on, rusko rukovodstvo bi moglo biti suočeno s teškom odlukom: pokušajem uspostave pregovora s Ukrajinom o međusobnoj obustavi napada na energetske objekte.