Poznato je da je kritičarima Kemlja veoma teško u Rusiji. Posljednjih godina je usvojen čitav niz zakona koji kriminalizuju otvorenu kritiku zvanične politike Moskve. Među njima je i Zakon o takozvanim "nepoželjnim organizacijama", koji je sada pooštren. Duma je usvojila izmjene u trećem i posljednjem čitanju. Nakon konačnog usvajanja u Savjetu Federacije i potpisa predsjednika Vladimira Putina, zakon će odmah stupiti na snagu.

Prema ovom zakonu, organizacije se u Rusiji smatraju nepoželjnim „ako njihove aktivnosti predstavljaju prijetnju osnovama ustavnog poretka Ruske Federacije, odbrambenoj sposobnosti zemlje ili sigurnosti države". Takvim organizacijama je zabranjeno "obavljanje novčanih transakcija, dijeljenje informativnog materijala i putem medija ili interneta, osnivanje pravnih subjekata i provođenje programa".

Uskoro će svaka strana organizacija biti zabranjena u Rusiji?

Do sada se ovaj zakon odnosio samo na nevladine organizacije, prije svega na opozicione institucije kao što su političke fondacije, grupe za ljudska prava ili ekološka udruženja, koje su etiketirane kao "strani agenti". Sada će pak sve strane organizacije moći da budu proglašene "nepoželjnim" ako su njihovi "osnivači ili članovi vlasničkih struktura državni organi neke druge zemlje". Dakle, više nije važno ko je osnovao i vodi takvu organizaciju: da li je riječ o privatnoj osobi, društvu sa ograničenom odgovornošću, registrovanom udruženju, političkoj stranci, državnoj ili vladinoj instituciji.

Saradnja s takvom organizacijom je u osnovi kažnjiva. Učešće u aktivnostima neke "nepoželjne organizacije" u Rusiji ili u inostranstvu smatra se prekršajem i kažnjava se novčanom kaznom u visini od oko 1.600 eura. U slučaju da se to ponovi, prijeti kazna do 5.300 eura ili zatvorska kazna do četiri godine. Osnivanje "nepoželjnih organizacija" kao i njihovo vođenje kažnjava se zatvorskom kaznom u trajanju do šest godina.

I sagovornicima u intervjuima prijete kazne

Pod saradnjom se smatra dijeljenje citata i linkova tekstova i video sadržaja "nepoželjne organizacije", kao i učešće na javnim događajima koje organizuju "nepoželjne organizacije". Takođe i onaj, ko da intervju nekom televizijskom kanalu koji je proglašen takvom organizacijom, čini prekršaj. Zakon bi se mogao primijeniti i na Deutsche Welle, koji je već morao zatvoriti svoj studio u Moskvi.

Ruska pravnica Anastazija Burakova je uvjerena da je zakon namjerno formulisan što je moguće nejasnije, kako bi se moglo zabraniti što veći broj organizacija koje su "neusklađene s politikom Kremlja". U razgovoru za DW, ona ga naziva "gumenim zakonom", jer se, kao komad gume, može "savijati" i tumačiti na različite načine.

Zakon se, na primjer, kako ističe, može primijeniti na NATO, Vijeće Evrope ili Međunarodni krivični nasud. "Svaka osoba koja podnese žalbu protiv ruske države ovom sudu može se suočiti sa zatvorskom kaznom do četiri godine. To se smatra učešćem u djelovanju ´nepoželjne organizacije´".

Rusija "još više spušta Željeznu zavjesu"

Kada je Duma glasala o pooštravanju zakona u prvom čitanju 11. juna, predsjedavajući Vjačeslav Volodin je nagovijestio na šta cilja obnovljeni zakon, a to su organizacije koje su osnovane unutar državnih struktura u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugim evropskim državama i koje "provode aktivnosti, koje su usmjerene protiv Rusije".

Jedan od autora teksta pooštrenog zakona, poslanik Dume Vasilij Piskarov, dodao je da treba isključiti svaku mogućnost stranim organizacijama da se miješaju u unutrašnje prilike u Rusiji: "Postoji dovoljno primjera da organizacije, koje su povezane s vladinim organima Sjedinjenih Američkih Država ili evropskih zemalja, direktno štete Rusiji i provode subverzivne aktivnosti."

Za pravnicu Burakovu je jasno da se "time Željezna zavjesa još niže spušta i da se Rusija još više izoluje od međunarodnih institucija."

U Rusiji je već zabranjeno oko 200 nevladinih organizacija

Obnovljeni zakon je još represivniji od dosadašnjeg, kaže ruska advokatkinja i aktivistkinja za ljudska prava Valerija Vetoškina u razgovoru za DW. Za nju je jasno da se u stvarnosti radi o "još većem kažnjavanju ljudi", koji se ne slažu sa politikom u njihovoj zemlji. To može uključivati i strance, pojašnjava njena koleginica Anastazija Burakova, naglašavajući da je zakon posebno pojačano primenjivan od početka ruskog napada na Ukrajinu - i protiv nezavisnih medija.

Do sada je oko 200 stranih i međunarodnih nevladinih organizacija u Rusiji proglašeno "nepoželjnima". Među njima su portal Meduza, čije je sjedište u Letoniji, u Holandiji registrovani kanal na ruskom jeziku Dožd, nezavisni internet portal The Moscow Times, njemačke stranačke fondacije kao što su Heinrich-Böll-Stiftung i Friedrich-Ebert-Stiftung, te međunarodne ekološke organizacije WWF i Greenpeace.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu