Saradnja EU i SAD u oblasti mira i bezbijednosti, trgovine i investicija, obezbjeđivanju energetske sigurnosti i borbi protiv klimatski promjena bile su teme o kojima je predsjednik SAD Barak Obama razgovarao sa evropskim zvaničnicima tokom svoje prve posjete sjedištu EU. “Evropa je najbliži partner SAD, a svijet je bezbjednije i pravednije mjesto kada SAD i EU stoje rame uz rame“, poručio je predsjednik SAD Barak Obama tokom obraćanja novinarima u Savjetu EU u Briselu.

Obama pokazao Rusiji granicu

Predsjednik SAD i njegovi domaćini: predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompej i predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, naglasili su da Vašington i Brisel imaju koordinisane pozicije kada je riječ o situaciji u Ukrajini, koje se zasnivaju kako na stabilizaciji ukrajinske sigurnosti i ekonomije, tako i na izolaciji Rusije zbog njenih akcija. Najviši evropski zvaničnici aneksiju Krima su nazvali “sramotom 21 vijeka koju neće priznati”, i najavili ekonomske sankcije protiv Rusije ukoliko napravi dalje korake u pravcu destabilizacije Ukrajine.

“Rusija stoji sama ”, poručio je predsjednika SAD, Barak Obama, naglasivši da su u tom stavu ujedinjene i zemlje članice Savjeta bezbjednosti UN, EU, NATO i G7: “Postoji način da se kroz diplomatske razgovore dođe do deeskalacije situacije. U suprotnom, ukoliko Rusija nastavi istim putem kao do sad sankcije će se pojačati, a izlocija biti još dublja“, upozorio je Obama.

U zvaničnim zaključcima samita EU-SAD, kada su spoljna politika i regionalna saradnja u pitanju, Brisel i Vašington još jednom su izrazili zajedničku zabrinutost i zbog „političkog i ekonomskog zastoja“ u BiH i potvrdili spremnost da zemlji pomognu na putu evroatlantskih integracija.

Stvaranje zone slobodne trgovine između EU i SAD

Pored saradnje na spoljnopolitičkom planu, EU i SAD posebanu pažnju poklanjaju svojim ekonomskim odnosima. „Svakoga dana trgovinska razmjena između dvije strane Atlantika iznosi 2,2 miljarde evra“ izjavio je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo. SAD i EU, koje su međusobno najveći trgovinski partneri na svjetskom tržištu, rade na daljem širenju Transatlantskog trgovinskog i investicionog partnerstva (TTIP). Prošle godine Vašington i Brisel počeli su razgovore o stvranju jedinstvene zone slobodne trgovine, koja bi, ako se realizuje, bila najveća takve vrste u svijetu.

„Vjerujem da bi novim zamahom u ovom partnerstvu ekonomije i EU i SAD dobile značajnu injekciju dinamizma.Čak i povećale i potencijalni rast, ne samo u velikim kompanijama, već i u srednjim i malim preduzećima, a boljitak bi se, kroz otvaranje novih radnih mjesta sa obje strene Atlantika, osjetio i u domovima građana. Danas smo na najvišem nivou potvrdili našu posvećenost da to i ostvarimo, radi nas, ali i globalne ekonomije“, poručio je predsjednik Evropske komisije Barozo.

Kako smanjiti energetsku zavisnost EU od Rusije?

Energetska sigurnost i smanjenje zavisnosti EU od energenata iz Rusije bila je još jedna od važnih tema u razgovorima evropskih zvaničnika sa američkim predsjednikom. Obama je u Briselu naglasio da bi zona slobodne trgovine u mnogome olakšala izvoz prirodnog gasa iz SAD u EU, ali i poručio da EU mora sagledati i sopstvene rezerve i alternativne izvore energenata. EU je do sada uglavnom uvozila gas iz Rusije, dok je 40 procenata ukupnih količna gasa za EU prolazilo kroz Ukrajinu.

“Novonastala situacija je zapravo poziv na buđenje Evropi da krene u razmatranje sopstvene politike energetske sigurnosti”, poručeno je u Briselu. U SAD došlo je do povećane proizvodnje gasa zahvaljujući eksploataciji škriljaca. Za sada SAD nije u velikim količinama odobravala izvoz gasa. Veći izvoz značio bi i porast cijena energenata na domaćem tržištu, ali i porast geoplitičke pozicije SAD.

Poslije radnog ručka sa predsjednicima Savjeta EU i Evropske komisije, američki predsjednik sastao se sa generalnim sekretarom NATO, Andersom Fogh Rasmussenom Obama je iz Brisela upozorio na smanjenje budžeta namijenjenog vojnim snagama u nekim od članica NATO i dodao da situacija u Ukrajini podsjeća na činjenicu da “sloboda nije besplatna” i da se moraju obezbijediti sredstva za opremu, osoblje i njihov trening. U Briselu je poručeno i da, za sada, ne postoje planovi za širenje NATO kada su u pitanju Gruzija ili Ukrajina, što se posebno odnosi na “komplikovane odnose Kijeva sa Rusijom”, poručio je američki predsjednik.

Autor: Marina Maksimović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić