"Zbog krađe pijetla se može završiti u zatvoru", kaže Olga Romanova, rukovoditeljica Fondacije "Rusija sjedi". Organizacija pomaže zatvorenicima i obiteljima žrtava ruskog pravosuđa. Romanova kritizira žestinu kazni u Rusiji i represivnu politiku države. Previše Rusa završava u zatvoru. Primjerice broj ljudi koji su protekle godine završili u zatvoru zbog "uvreda" koje su postavili na internetu je porastao za 16 puta.

Četvrtina od oko 143 miliona ruskih građana, prije svih muškaraca, je već bila jednom na sudu, u zatvoru ili u logoru - ili je kažnjena za zločine različite težine. Toliko mnogo kao ni u jednoj drugoj zemlji u Europi i Aziji. Ukupno je u Rusiji 2016. godine više od 630 000 ljudi boravilo u istražnim zatvorima, zatvorima i kažnjeničkim radnim logorima. Prema navodima ruskih zatvorskih vlasti skoro polovina zatvorskih kazni iznosi između tri i deset godina. Osim toga 420 000 Rusa je dobilo kaznu koja nije bila povezana sa lišavanjem slobode. Samo u protekloj godini u Rusiji je prijavljeno više od dva miliona zločina, od toga 450 000 teških i veoma teških. Više od milion počinitelja kaznenih djela je uhvaćeno.

Zašto ima toliko počinitelja kaznenih djela?

Jedan od razloga zbog kojih tako veliki broj Rusa dospijeva iza rešetaka je želja istražitelja da predstave dobar bilans. "Ako policija u januaru otkrije 90 zločina, onda ona želi u februaru sa 100 nadmašiti rezultat kako bi kasirala premije", objašnjava Romanova u razgovoru za DW. Prema njenim navodima često loše obrazovani suci izriču nezakonite presude. Također uzimaju mito. Vlast to tolerira jer zauzvrat u sudskim slučajevima u kojima se primjerice radi o izborima suci su bezuvjetno na strani vlasti. Romanova dalje optužuje da državna vlast ne izvršava svoje zadatke. "Ona se pretvorila u organ koji ne poznaje ni prava ni obaveze, ali za to nudi ogromne mogućnosti za korupciju", kaže ona.   

Dodatni problem je, kako kaže Romanova, to što u Rusiji oko 30 posto svih zatvorenika, što je više od 200 000 ljudi u godini, nedužno dospijeva u zatvor. "Samo zato jer pravosuđe pravi greške ili mu je jednostavno svejedno i ne vrši valjanu istragu, a da ne spominjemo ljude koji po nečijem nalogu ili iz političkih razloga bivaju izvedeni pred sud", kaže Romanova.

Bez državne podrške

Pjotr Kurjanov iz ruske Fondacije "Odbrana prava zatvorenika" je ubijeđen da "represivna državna mašinerija želi slomiti ljude". U razgovoru za DW on se prisjeća da je u ruskim zatvorima već bilo slučajeva mučenja. "Zatvore napuštaju bijesni ljudi koji su tamo tretirani kao robovi. Oni sa sobom u društvo nose ono što se u njima nagomilalo", kaže Kurjanov.

2016. godine ruske zatvore je napustilo oko 210 000 ljudi, otprilike isti broj kao u prethodnim godinama. Ipak programi resocijalizacije u Rusiji ne funkcioniraju, kaže Kurjanov. "Ovdje je preda mnom čovjek koji se obratio našoj fondaciji. On nema ni posao, ni novac ni socijalne kontakte. Meni je jasno da ako mu ne pomognemo da će on navečer jednostano nekoga pretući", kaže ovaj borac za zaštitu ljudskih prava. Doduše država je dodijelila novac za programe resocijalizacije, ali oni su jednostavno nestali u vladajućim strukturama.

"Represija nije bez posljedica"

"Rusija se nije previše udaljila od gulaga", vjeruje Kurjanov. Kratica Gulag označava Mrežu radnih logora u Sovjetskom savezu i u širem smislu simbolizira cjelokupni sovjetski sistem represije. Pjotr Kurjanov i Olga Romanova smatraju da rastuće represije u današnoj Rusiji ne ostaju bez posljedica: Dolazi do porasta kriminala i smanjenja sigurnosti građana. Ljudi sve manje vjeruju u pravosuđe i organe kaznenog gonjenja. I svijest o važnosti institucija biva uništena, a ni državne vlasti ni građani ne poštuju zakone. U konačnici ljudska prava bivaju gažena nogama iako se danas u Rusiji hvale "čuvena djela staljinističke tajne službe NKWD", koja je u svojim logorima uništila milione ljudi, navode eksperti. 

"Humanizam se kod nas ocjenjuje kao slabost, odatle sve te strahote. To je začarani krug", kaže Romanova. Jer je tako veliki broj ljudi imao iskustva sa ruskim zatvorima Rusija je postala zemlja koja je obilježena zatvoreničkom kulturom, kaže Romanova. "Kada već i sam predsjednik govori šatrovačkim jezikom to pokazuje da je ovo društvo bolesno", kaže Romanova.