„Ovo je doista neslavan i ne sasvim kredibilan početak Christiana Schmidta. On je prvi visoki predstavnik kome je zabranjeno da se obrati u UN-u (Ujedinjenim narodima). Ovo je nažalost i nova retorička municija za gospodina Milorada Dodika, koju će on bez sumnje upotrijebiti u daljnje sijanje straha i psihoze u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu stranci šute, a o sankcijama još ni riječi. Tako je to kad gospodin Schmidt kaže 'ja nisam Paddy Ashdown'. I sigurno nije“, kaže  za DW novinar Erol Avdović, koji u New Yorku prati sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.

Na sjednici bi u srijedu (3.11.) trebalo da bude produžen mandat EUFOR-a (Evropskih vojnih snaga) u BiH, ali se se šef OHR-a Christian Schmidt neće obratiti članovima Vijeća kako bi predstavio svoj redovni izvještaj o stanju u BiH. To je rezultat višednevnih pregovora iza zatvorenih vrata u UN-u kojim je Rusija zapravo „dobila šta je htjela“. „Moskva je praktično ultimatumom zahtijevala da se visoki predstavnik ne obrati UN-u, u zamjenu za usvajanje rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u BiH bez njihovog veta. Tako ćemo imati novi tekst rezolucije u kojem se OHR i visoki predstavnik neće spominjati. Na kraju su izgleda i Amerikanci pristali na to, iako je izgledalo da je njihova crvena linija bila upravo zahtjev za obraćanjem Shmidta“, kaže Erol Avdović.

Zapad popustio pod ucjenom Rusije

Njemački politolog i stručnjak za zapadni Balkan Bodo Weber ističe kako je jasno da su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a SAD, Velika Britanija i Francuska popustile pred „ucjenom Rusije". „Za odustajanje Moskve od stavljanja veta na nastavak vojne misije EUFOR-a oni su pristali na izbacivanje svake reference na OHR i visokog predstavnika u standardnom tekstu rezolucije. Svim tim nije oštećen mandat visokog predstavnika i OHR-a u pravnom smislu, ali je zato politička poruka koju šalju zapadni članovi poražavajuća i opasna s obzirom na predstojeće izazove koje najavljuje Republika Srpska (RS). Sve se to moglo lako izbjeći odvraćanjem Moskve od veta planiranjem NATO misije kao zamjenu za EUFOR, ali za to u ključnim zapadnim prijestolnicama nije bilo političke volje“, kaže Weber. 

I Erol Avdović smatra da Rusima više odgovaraju malobrojne evropske snage u BiH (oko 700 vojnika) od robusnih NATO snaga koje bi mogle biti upućene u ovu zemlju u slučaju okončanja mandata EUFOR-a. „A zadovoljna je izgleda i većina od 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a, jer su bar u pisanoj formi dobilli Schmidtov izvještaj, o kojem danas imaju pravo raspravljati. To što novog visokog predstavnika neće biti ni u New Yorku, niti na video linku iz Sarajeva, izgleda da nikog posebno ne uzbuđuje“, kaže Avdović.

Christian Schwarz-Schilling: „Ovo je pitanje spašavanja mira“

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović kaže za DW da, bez obzira na ishod rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a ili ruski veto, međunarodna vojna misija u BiH, bilo da je riječ o snagama EUFOR-a ili NATO-a, ne može biti dovedena u pitanje, jer je regulisana Daytonskim sporazumom. „Sasvim je drugo pitanje da li u određenom trenutku ima političke volje da se međunarodna vojna misija u BiH osnaži dodatnim trupama, ili oslabi kao što je to do sada više puta učinjeno. Problem je što se ovakvim postupcima, ne samo ucjenom Rusije nego i prihvatanjem ultimatuma od strane Zapada, ugrožava kredibilitet OHR-a koji bi trebao da procjeni situaciju u BiH, pa i preporuči eventualno jačanje međunarodnih vojnih snaga u ovoj zemlji. To ojačava separatističke snage u BiH, rusku poziciju, u perspektivi i vojno prisustvo Moskve u ovom dijelu svijeta, a onda neće biti ugrožena samo BiH, nego i kompletno južno krilo NATO-a“, upozorava Ahatović.

Uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, u Sarajevu boravi njemački diplomat, bivši visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling. On je, zajedno sa predstavnicima više nevladinih organizacija, pozvao na odlučniju akciju kako bi se „spasio mir" u BiH i regiji. „Ovo je pitanje spašavanja mira“, kazao je  Schwarz-Schilling upozoravajući na prijeteću ulogu Rusije. „Ono što morate da shvatite jeste da se ne smije dozvoliti Rusiji da preko Srbije i RS-a uništi Evropu, a to je sada ustvari na djelu. I ova borba u BiH je borba za Evropu“, rekao je Schwarz-Schilling. On je upozorio da se „glasovima poput Dodikovih ne smije dozvoliti da postanu isuviše glasni“.

U Vijeću za provedbu mira nema veta

Ako se visoki predstavnik ne obrati Vijeću sigurnosti UN-a, onda se mora obratiti Vijeću za provedbu mira, a tamo nema veta, rekao je Schwarz-Schilling. „Tamo moraju važiti demokratski principi, a ne veto koji će ućutkati visokog predstavnika. EU mora biti jasno da takva situacija nije u skladu s ljudskim pravima ni u skladu s Poveljom koja to tretira. Moralo bi se od Vijeća za provedbu mira insistirati da glasaju o tom Izvještaju i da ga izglasanog predaju Vijeću sigurnosti i da se traži da se visoki predstavnik poziva da objasni svoj Izvještaj“, rekao je Schwarz-Schilling.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a upozorava da se „BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju“. „Uporni, ozbiljni izazovi temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir od strane vlasti entiteta RS, na čelu s najvećom strankom u RS-u, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koju vodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – može dovesti do poništenja samog mirovnog sporazuma“, upozorio je Schmidt. 

Otcjepljenje bez proglašavanja nezavisnosti

Schmidt je, također, upozorio da bi povratak „izvornom Daytonu" u režiji Milorada Dodika značio „vraćanje unatrag“ čime bi se poništili ključni reformski procesi u oblastima odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa. „Gospodin Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom 'izvornom Daytonu', što je politički pogrešan naziv koji se temelji na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH... Ukratko, gospodin Dodik nastoji povući RS iz ustavnog poretka uspostavljenog prema Aneksu 4 Mirovnog sporazuma i odustati od civilne provedbe Sporazuma utvrđenog Aneksom 10. To je jednako otcjepljenju (RS) bez proglašavanja“, upozorio j visoki predstavnik.

 „Ako neosporno uspiju u tom pothvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim bi se RS izbacila iz daytonske arhitekture, posebice iz ustavnog poretka BiH, što je sinonim za secesiju. Ignoriranje ili omalovažavanje ovakvog stanja moglo bi imati opasne implikacije za regiju i šire“, kazao je Schmidt.

Dodik: "Ako smo mi separatisti, on je okupator"

Nakon što su objavljeni detalji Schmidtovog izvještaja, lider SNSD-a Milorad Dodik je rekao da „visoki predstavnik nema više šta da traži u BiH“, ali da nema ništa protiv toga da Vijeće sigurnosti UN-a produži mandat EUFOR-u u BiH. „Mislim da visokog predstavnika nema i neće ga ni biti. Sve ono što bi on donosio i prijetnje da bi koristio bonska ovlaštenja - neka koristi, to nema nikakvog značaja u RS-u. Ako smo mi separatisti, on je okupator“, rekao je Dodik reagirajući na izvještaj visokog predstavnika.

Članice Vijeća sigurnosti dobile su Schmidtov izvještaj u pisanoj formi i o njemu će raspravljati u srijedu (3.11.). Erol Avdović kaže da je Schmidtov izvještaj već od petka (29.10.) zvanični dokument UN-a.

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu