Rusija planira obustaviti tranzit nafte iz Kazahstana u Njemačku putem naftovoda Družba od 1. maja, čime se dovodi u pitanje rad ključne rafinerije koja obezbjeđuje većinu dizela, benzina i lož-ulja za grad Berlin.

Rafinerija PCK, smještena u gradu Schwedt, oko 100 kilometara sjeverno od Berlina, dobija naftu putem tog naftovoda. Ranije je bila pod upravom ruske naftne kompanije Rosneft, ali je njemačka vlada preuzela kontrolu nad njenim poslovanjem nakon sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. Od tada je rafinerija je sve više uvozila sirovu naftu iz Kazahstana, koja se transportuje iz Centralne Azije preko ruske teritorije do Berlina. Njemačko Savezno ministarstvo za ekonomiju i energiju potvrdilo je ovu informaciju: „Rosneft Njemačka obavijestio je Saveznu mrežnu agenciju da je, prema uputama ruskog Ministarstva energetike, zabranjen tranzit kazahstanske sirove nafte putem naftovovoda Družba preko ruske teritorije prema rafineriji PCK od 1. maja 2026. godine.“

„Ruska Federacija još nije zvanično potvrdila ovu informaciju njemačkoj vladi. Rosneft Njemačka trenutno procjenjuje posljedice i prilagodiće se eventualnim promjenama situacije.“ Agencija Reuters je prva objavila ovu vijest 21. aprila, pozivajući se na više izvora iz industrije.

Ključna rafinerija

Rafinerija snabdijeva Berlin i okolni region sa više od 90% benzina, dizela i goriva za grijanje. Međutim, rafinerija nije potpuno zavisna od nafte iz Kazahstana. Od 2022. godine većina nafte dolazi preko luka, poput Rostocka ali i iz Poljske, a ne putem naftovoda Družba.

Ipak, potpuni prekid isporuka putem Družbe predstavljao bi veliki izazov, jer oko 17% od gotovo 12 miliona tona nafte, koje rafinerija godišnje preradi, dolazi tim putem. „Prekid isporuka kazahstanske nafte rafineriji PCK ne ugrožava u konačnici sigurnost snabdijevanja Njemačke naftnim derivatima, iako bi PCK Schwedt morao raditi smanjenim kapacitetom“, rekao je portparol ministarstva.

Ministarstvo je dodalo da će Rosneft Njemačka „ispuniti svoje obaveze“ i „iskoristiti postojeće opcije kako bi se osigurala stabilno snabdijevanje u Njemačkoj. Iako rafinerija vjerovatno ima dovoljno alternativa da održi većinu snabdijevanja, ova vijest dolazi u trenutku kada se Evropa i drugi dijelovi svijeta suočavaju s jednom od najozbiljnijih energetskih kriza posljednjih decenija.

Rat u Iranu i zatvaranje Hormuškog moreuza smanjili su protok nafte prema Evropi i Aziji, što je dovelo do naglog rasta cijena. Kerozin, koji je ključan za avionsko gorivo i jedan od glavnih proizvoda rafinerije PCK, trenutno je u posebno velikom deficitu zbog krize. Aviokompanije širom svijeta bile su prisiljene smanjiti broj letova, a Lufthansa je ove sedmice ukinula 20.000 letova iz rasporeda za period od maja do oktobra.

Prijetnja energetskoj sigurnosti Evrope

Rusija je više puta koristila izvoz energije kao političko sredstvo od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Rat je na kraju doveo do toga da Evropska unija smanji zavisnost od ruske nafte i gasa.

Od početka rata, zavisnost EU od ruskog gasa pala je sa 45% ukupnog uvoza na 12% u 2025. godini. Kod nafte je taj udio smanjen sa 27% na 2%. Cilj inicijative REPowerEU je potpuno ukidanje uvoza ruskih energenata do 2027. godine.

Ekonomista Benjamin Hilgenstock izjavio je da će Rusija nastaviti ugrožavati energetsku sigurnost Evrope kad god to bude mogla:

„Ova vijest još jednom pokazuje da će Rusija zadržati sposobnost da prijeti evropskoj energetskoj sigurnosti sve dok se potpuno ne obustavi uvoz iz Rusije i preko njene teritorije.“

„Čak i relativno male količine mogu biti vrlo osjetljive za pojedine zemlje, regije ili rafinerije. Njemačka i EU trebale bi što prije završiti izlazak iz upotrebe ruskih fosilnih goriva, bez daljnjih odgađanja.“

Neizvjesna budućnost

Ruska vlada još nije komentarisala ovu odluku. Međutim, predsjednik Vladimir Putin je prošlog mjeseca pozvao svoju vladu da razmotri mogućnost smanjenja energetskih isporuka Evropi.

Kazahstanski ministar energetike Yerlan Akkenzhenov sugerisao je da bi obustava isporuka mogla biti povezana i s tehničkim problemima uzrokovanim ukrajinskim napadima dronovima na rusku energetsku infrastrukturu. Kazahstan je počeo slati prve količine nafte u Schwedt u januaru 2023. godine. Do tada je rafinerija gotovo isključivo koristila rusku naftu.

Iako je ova vijest negativna, uspješan zaokret rafinerije od ruske nafte od 2022. pokazuje da postoji realna mogućnost pronalaska alternativnih izvora, ako dođe do trajnog prekida isporuka putem Družbe. Rafinerija, koja je i dalje u vlasništvu Rusije ali pod upravom Njemačke, trenutno je izuzeta iz američkih sankcija protiv Rosnefta. To izuzeće je trebalo isteći 29. aprila, ali je produženo u martu bez preciziranog roka.

Sankcije zabranjuju zapadnim kompanijama poslovanje s Rosneftom, ali je njemačka vlada intenzivno lobirala u Washingtonu kako bi rafinerija mogla nastaviti rad zbog svog strateškog značaja.