Grčki premijer Aleksis Cipras je uvjeren u to da su zapadne sankcije protiv Rusije na koncu pogađaju i grčke proizvođače. Taj stav nije ostao neprimijećen u Moskvi. Promatrači pretpostavljaju da će sankcije biti jedna od najvažnijih tema Ciprasovog susreta s ruskim predsjednikom Putinom ove srijede u Moskvi.

Ukidanje EU sankcija protiv Rusije Grčka međutim ne može postići - i više od golih riječi se ne može ni očekivati od toga sastanka, smatra Mihail Krutihin iz konzalting agencije RusEnergy. "Grčka ne namjerava izaći iz Europske unije. Ona samo ne želi pokazati da ima saveznike izvan Europske unije, već se mora u određenoj mjeri solidarizirati i s Bruxellesom", istaknuo je taj stručnjak.

No i to je već dovoljno Kremlju, kazao je u razgovoru za Deutsche Welle bivši ruski premijer i supredsjedatelj oporbene stranke RPR-PARNAS Mihail Kasjanov. Samim time što Grčka nije suglasna s općim usmjerenjem Unije, ona već stvara razdor u europsko jedinstvo, dodao je Kasjanov. "Putin je sam sebe izolirao iz civiliziranog svijeta i u tom stanju ima samo jedan cilj: uništiti unutareuropsku i transatlantsku konsolidaciju." Putin želi, pojasnio je Kasjanov, da EU povuče svoje odluke, čime bi Rusiji zatim ostao samo jedan neprijatelj: SAD.

Političko šepurenje

Rusko političko vodstvo, međutim, ima još jedan razlog za zbližavanje s Grčkom, uvjeren je Mihail Krutihin. "Rusiji nedostaje saveznika i državnih vođa koji bi bili spremni da s Moskvom sjednu za pregovarački stol. Kad je Rusija već sretna zbog saveznika poput Republike Nauru i Vanuatu, onda izgleda kao san pronaći nekoga u Europi tko je spreman rukovati se s ruskim vodstvom", kazao je Krutihin i dodao da sličnu želju očito gaji i grčki šef vlade. Krutihin smatra da Cipras grčko-ruskim pregovorima želi utjecati na EU vodstvo: "Ti razgovori trebaju pokazati da Grčka ima saveznike i da bi mogla biti i bez pomoći Europske unije. Nastaje dojam da se obje strane međusobno politički šepure."

Ruski kredit bi bio povezan s poteškoćama

Mnogi promatrači polaze od toga da Moskva pokušava da si osigura lojalnost pojedinih država u Europi kroz kredite. Pritom nije samo riječ o Grčkoj, već i o Mađarskoj kojoj je Rusija nedavno obećala kredit u visini od deset milijardi eura, ali i o Cipru koji je 2011. od Moskve dobio 2,5 milijardi kredita. I ipak postoje sumnje u to hoće li se Atena i Moskva ove srijede dogovoriti o financijskoj pomoći. "Jedan kredit bi bio povezan s određenim poteškoćama. Naravno da Rusija ne bi ostala bez novca, ali bi moglo doći do problema s rezervama", pojasnio je bivši ruski premijer Mihail Kasjanov.

Stručnjak za međunarodnu trgovinu Aleksandar Knobel iz ruskog Gaidar instituta za gospodarsku politiku u svezi s tim smatra da Grčka Moskvu ne može zamoliti za financijsku pomoć ukoliko se ne želi potpuno zavaditi s financijskim ustanovama Europske unije. "Ne vjerujem da će se moći Grčku 'kupiti'. Na duge staze je ta zemlja povezana s eurozonom", naveo je Knobel. Grčka Moskvu dosad nije zamolila za kredit, iako je ruski ministar financija Anton Siluanov krajem siječnja kazao da bi njegovo ministarstvo pozorno provjerilo odgovarajući zahtjev.

Bilateralna energetska pitanja

Tijekom Ciprasovog posjeta Moskvi bi moglo biti i riječi o energetskim pitanjima. Ali Mihail Krutihin smatra da se ni na tom području ne bi trebali očekivati odlučujući dogovori. "Nekoć je Gazprom pokušavao preuzeti kontrolu nad grčkom mrežom opskrbljivanja zemnim plinom, ali to pitanje je već regulirano - i to ne na korist Gazproma", kazao je Krutihin i dodao da se sada ne mogu očekivati ni dodatne isporuke ruskog plina Grčkoj.

Ali je moguće grčki premijer sa sobom ponese detaljne prijedloge o sudjelovanju ruskih poduzeća u tenderima kod kojih je riječ o poslovima eksploatacije na grčkoj obali. Tu ideju je na stol već krajem ožujka iznio grčki ministar za energetiku Panajotis Lafazanis tijekom svog posjeta Moskvi. Rusko ministarstvo za energetiku je tada, međutim, njegove prijedloge označilo kao nedovoljno konkretne.

Niže cijene plina za Grčku?

Kao prijateljsku pomoć bi Rusija Grčkoj mogla ponuditi da snizi cijenu plina kao i količinu isporučenog plina. Protekle godine ih je Gazprom već bio snizio, ali to prema mišljenju Atene nije bilo dovoljno. Sada Grčka traži daljnje redukcije.

Pored toga, moguće je da se grčkim poduzećima ustupe određene prednosti, pojasnio je Alexander Knobel: "Nije riječ o potpunom ukidanju ruskih protusankcija, već možda samo o izuzecima za grčke poljoprivredne sirovine koje bi se uvozile u Rusiju na daljnju preradu." Moskva bi tako mogla jednog lobista unutar Europske unije "malo nahraniti" i zatim ga iskoristiti kao instrument za rascjep unutar Unije, ocijenio je Knobel.