U glavnom gradu Litvanije Viljnusu, na jednom neboderu već mjesecima stoji transparent: „Putin, The Hague is waiting for you!“ (Putine, čeka te Hag). Isto piše i na asfaltu ispred ruske ambasade. Očito je ovdje, u ruskom komšiluku, ljudima stalo da pokažu agresoru u Kremlju da će mu se suprotstaviti. Litvanska vlada je jasno stala na stranu Ukrajine i zamrznula sve odnose sa Rusijom.

Takvu politiku vode i druge dvije baltičke države, Letonija i Estonija. Te tri baltičke zemlje posebno su žustre u uvođenju i primjeni sankcija Evropske unije prema Rusiji. Mnogo prije napada Rusije na Ukrajinu upozoravale su na agresivni kurs Kremlja.

Baltik je blizu Rusije i Moskva godinama pokušava da poveća svoj uticaj u tom području. Tako barem piše u strateškom dokumentu, koji do sada nije bio poznat javnosti, a koji navodno potiče iz Kremlja.

Njemačke pokrajinske javne televizije u saradnji s dnevnim listom „Zidojče cajtung“ i drugim medijskim partnerima, ove godine su izvještavali o sličnim dokumentima i planovima o destabilizaciji i jačanju uticaja u Bjelorusiji i Moldaviji. Taj konzorcijum medija sada predstavlja novi dokument koji se odnosi na Baltik.

Dokument vjerovatno nastao u ljeto 2021.

U ovom dokumentu koji je očito napisan u ljeto 2021., ne radi se o planovima pripajanja zemalja kao u odnosu prema Moldaviji, već o strategiji jačanja uticaja i smanjenju angažmana Sjevernoatlanskog pakta na Baltiku.

Neke metode su slične u oba slučaja, na primjer, podrška proruskim snagama. Moskva namjerava da se suprotstavi navodnoj diskriminaciji građana, čiji je maternji jezik ruski. Ali, u papirima postoje i veoma specifični pristupi za pojedine zemlje. U Litvaniji bi tako naročitu pažnju trebalo posvetiti jačanju povezanosti „ruskih sunarodnika i njihove istorijske domovine“.

Osim toga, izgleda da Kremlj posebnu pažnju posvećuje baltičkim organizacijama, koje imaju simpatije prema Rusiji. Postoji namjera stvaranja „javnih struktura, fondacija i nevladinih organizacija" koje će ojačati saradnju s Rusijom. Dugoročno je cilj da se „ponovo uspostavi" odnos Rusije sa Litvanijom, Letonijom i Estonijom.

Kao i nedavno u sukobu sa Zapadom, Kremlj očito u energentima vidi moguće sredstvo pritiska na baltičke države. Električna mreža tih zemalja još uvijek je tijesno povezana s Rusijom. Baltičke zemlje, međutim, odavno ulažu napore u to da steknu energetsku nezavisnost od Rusije. Autori dokumenata opominju da bi Kremlj time mogao da izgubi odlučujuću polugu moći.

NATO u središtu pažnje

Jedna od glavnih tema u papirima Kremlja je NATO. Autori ukazuju da vojni savez ne bi trebalo da se ustali u regionu. Slične formulacije korišćene su i u strateškim papirima za Bjelorusiju i Moldaviju.

U baltičkim državama trebalo bi da se „spriječi izgradnja baza NATO“. U Litvaniji, najmnogoljudnijoj baltičkoj zemlji, prema tim dokumentima spominje se postavljanje protivraketnih sistema srednjeg dometa u režiji NATO. I zaista, proruski političari već neko vreme mobilišu javnost putem propagandnih kanala i na društvenim mrežama, šireći dezinformacije o proširenju vojnih poligona u baltičkom regionu.

Dokumenti su navodno nastali u „Direkciji za prekograničnu saradnju“ ruske predsjedničke administracije. To je naka vrsta analitičkog centra Kremlja, čiji je zadatak da razradi strategiju za one ruske susjede odnosno zemlje, u kojima Moskva želi da poveća uticaj.

„Geopolitičko poniženje“

Devedesetih su upravo Litvanija, Estonija i Letonija svojom težnjom ka nezavisnosti označile početak kraja Sovjetskog Saveza. Kaj-Olaf Lang, ekspert za Baltik njemačkog analitičkog centra „Fondacija za nauku i politiku“, kaže da propast Sovjetskog saveza Kremlj do danas shvata kao „geopolitičko poniženje“. Putin je raspad SSSR-a nazvao „najvećom geopolitičkom katastrofom“ prošlog vijeka. Stoga ne bi trebalo da čudi to što Moskva nastoji da opet ojača svoj uticaj na Baltiku.

Zapadni bezbjednosni stručnjaci, s kojima je razgovarao novinarski istraživački tim, smatraju da je dokument autentičan. Volfgang Išinger Wolfgang Ischinger), bivši diplomata i dugogodišnji rukovodilac Minhenske bezbjednosne konferencije, kaže: „To što Moskva uopšte pokušava da utiče na nezavisne nacije u tom obimu, pokazuje njene velikodržavne fantazije.“

Visokorangirani pripadnik zapadne tajne službe kaže: „Ne radi se o tome da se u tim zemljama nasilno sruši sistem. Umjesto toga, Rusija pokušava da hibridnim metodama obezbijedi postojeći uticaj, podržavajući proruske partije i obraćajući se ljudima s dvostrukim državljanstvom“. Međutim, po njegovim riječima, to do sada nije donijelo značajne rezultate.

„Znamo mi našeg komšiju“

Premijerka Litvanije Ingrida Šimonite izjavila je da taj dokument za nju „nije iznenađenje“ i smatra da je autentičan. Ona je ujedno dodala da će njena zemlja preduzeti sve što je u njenoj moći da što prije postane energetski nezavisna od Rusije.

Šef letonske vlade Krišjanis Karinš naglašava da je njegova zemlja od sticanja nezavisnosti suočena s tim da Rusija želi da ojača svoju poziciju u susjednim zemljama. Pritom dodaje: „Na međunarodnom planu Letonija se aktivno zalaže za izolaciju Rusije."

Premijerka Estonije Kaja Kalas kaže: „Znamo mi našeg komšiju“. Ona svoj zadatak vidi u tome da „podijelimo svoja saznanja o ruskim akcijama, kako bismo se suprotstavili direktnim ili indirektnim pokušajima širenja uticaja“.

Pripadnik jedne zapadne tajne službe ukazuje na to da planovi Kremlja do sada nisu urodili plodom. Umjesto toga, baltičke države su se poslije napada Rusije na Ukrajinu još više oslonile na Zapad.

Kabinet ruskog predsjednika još nije odgovorio na pitanja novinara u vezi sa ovim dokumentom.

Pored novinara nemačkih javnih servisa WDR i NDR, kao i lista „Zidojče cajtung“, u istraživanje su bili uključeni i sledeći mediji: Delfi Estonia, Dossier Center, Expressen, Frontstory.pl, Kyiv Independent, LRT, Re:Baltica, VSquare, Yahoo News.

mb/ff/pm/dd (wdr/ndr))

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu