"Ruski dom" u Berlinu je najveća ruska državna kulturna institucija u Europi. Njegova misija je širenje ruske kulture i jezika. Centar je otvoren 1984. u tadašnjoj prijestolnici DDR-a kao “Kuća sovjetske znanosti i kulture”.

Od početka rata Rusije protiv Ukrajine zatvoreni su "Ruski domovi" u Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. I u Berlinu su ukrajinski aktivisti nekoliko puta demonstrirali protiv "Ruskog doma" i pozivali na njegovo zatvaranje - bez uspjeha.

Sankcije ili ne: "Ruski dom” ostaje otvoren

Ovom kulturnom institucijom upravlja Rosotrudničestvo - rusko tijelo koje je na popisu sankcija EU-a. Na njenoj web stranici stoji da je zastupljena u 80 zemalja svijeta s 87 podružnica, koje se od 2021. godine neslužbeno nazivaju "Ruski domovi”. 

Međutim, direktor "Ruskog doma" u Berlinu Pavel Isvolski kaže da se sankcije ne odnose na "Ruski dom". To je za to, kako on kaže, jer je “Ruski dom” neovisan pravni subjekt i uopće se ne spominje na popisima sankcija EU. "Činjenica da 'Ruski dom' financira Rosotrudničestvo ne znači da je kuća podložna sankcijama koje su donesene protiv Rosotrudničestva", rekao je on za DW. On to temelji na pismu berlinskog odvjetnika Bertranda Malmendiera, koji ne samo da je zastupao rusku naftnu tvrtku Rosneft pred njemačkim sudovima 2022., nego je branio i Viktora Medvedčuka u Ukrajini, proruskog političara u toj zemlji i čovjeka od povjerenja Vladimira Putina.

"Ovo je neugodna stvar jer ostavlja dojam da Savezna Republika Njemačka zapravo ne provodi sankcije koje je odredila EU i koje se također moraju primjenjivati ​​u Njemačkoj kao izravno primjenjivi zakon", kaže odvjetnik Patrick Heinemann za DW. On pak zastupa bivšeg zastupnika Zelenih u Bundestagu Volkera Becka. Početkom 2023. Beck je podnio prijavu protiv “Ruskog doma” zbog sumnje u kršenje Zakona o vanjskoj trgovini. Unatoč tome, berlinsko javno tužiteljstvo obustavilo je istragu. Razlog: “Odgovorni imaju diplomatski status.”

Ali sada je Bertrand Malmendier podnio prijavu protiv Volkera Becka zbog lažnih sumnji. Početkom 2023. Beck je napisao: "Ne može biti slučaj da dok ruska vojska ubija ljude u Ukrajini i ukrajinske gradove pretvara u ruševine, Putinove kulturološke poruke prikupljaju simpatije prema Kremlju. Tome se mora stati u kraj . (...) Ta ustanova bi možda mogla pronaći novu namjenu kao središte ruskog i bjeloruskog egzila." 

Istaknuta podrška "Ruskom domu”

“Ruski dom” ne samo da na svojoj strani ima renomiranog odvjetnika, već i Istočni odbor njemačkog gospodarstva, čiji je direktor sredinom oktobra pisao odjelu za financijske sankcije Bundesbanke (pismo je dostupno DW-u). U pismu se kaže da "bezrezervno" podržava sankcije protiv Rusije zbog rata protiv Ukrajine, ali navodi da su bilo kakve sankcije protiv centra ruske kulture pogrešne. Oni su "voda na mlin ruske propagande", koja tvrdi da Zapad u cjelini vidi Rusiju kao neprijatelja, navodi odbor. "Smatramo sankcije protiv 'Ruskog doma' i zamrzavanje računa apsolutno pogrešnim", piše generalni direktor Istočnog odbora Michael Harms.

Jesu li računi “Ruskog doma” zaista blokirani? Ured za odnose s javnošću Bundesbanke odbija dati bilo kakve informacije. Jedina neizravna potvrda za to je izjava Marije Zakharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Početkom 2023. ona je zaprijetila da će Rusija poduzeti protumjere protiv Goethe-Instituta, ako Njemačka ne deblokira račune “Ruskog doma”. I doista: u proljeće 2023. Ruska centralna banka blokirala je račune Goethe-Instituta.

Čak i šef "Ruskog doma" izbjegava izravno pitanje o blokiranim računima. On kaže da imaju "određene procedure za obradu online uplata." Računi funkcioniraju i mogu se izvršiti sve potrebne uplate, iako je procedura zakomplicirana, kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu