Stanovnici jednog rumunskog sela bili su u šoku. U utorak prije podne (25.12.2025.) ruski dron srušio se na imanje u selu Puiesti, 50 kilometara od granice Rumunije s Moldavijom. Uplašeni vlasnik imanja rekao je lokalnim medijima da je bio sa svojom porodicom u kući, kada je čuo veoma snažnu eksploziju. Dron je udario u drvo. Mnogi mještani su za rumunske medije kasnije izjavili da su jednako užasnuti – neki su rekli da se boje rata i da „pakuju kofere i odlaze".

Gotovo istovremeno, u Moldaviji je ruski dron pao na krov hangara u selu Cuhurestii de Jos, 15 kilometara od ukrajinske granice. I tamo su stanovnici bili prestrašeni. „Probudiš se ujutro i ne znaš šta te čeka", rekla je jedna starija mještanka moldavijskoj televiziji JurnalTV.

Nije zavladao strah samo kod stanovnika ova dva sela, nego i u široj javnosti Moldavije i Rumunije. U utorak (25.11.2025.) su ove dvije zemlje doživjele dosad najteže povrede svog zračnog prostora od strane Rusije od početka sveobuhvatnog napada na Ukrajinu. Tokom masivnog raketnog napada na Ukrajinu tog jutra, ukupno šest ruskih dronova ušlo je u moldavijski zračni prostor, uključujući i onaj koji je pao u Cuhurestii de Jos.

U Rumuniji se dron, koji je pao na Puiestiju, navodno više sati nalazio u zračnom prostoru ove zemlje, praveći veliku putanju iznad istočnog dijela ove zemlje. Stanovnici nekoliko okruga dobili su u tom periodu upozorenja putem mobilnih telefona.

Da li je bilo namjerno?

U vojno gotovo nezaštićenoj Moldaviji ne postoji funkcionalna protivzračna odbrana tako da zemlja nije mogla oboriti letjelice. U NATO-članici Rumuniji situacija je drugačija: četiri borbena aviona NATO-a, među njima dva s njemačkim pilotima, poletjela su, ali su dron navodno više puta izgubili iz vida, oklijevajući da ga obore.

Dva drona, koja su pala, nisu bila naoružana eksplozivom. U ruskim napadima na Ukrajinu ovakve letjelice često služe za obmanu protivzračne odbrane, ali mogu biti korištene i za izviđanje. Putanje dronova, koji su ušli u moldavijski i rumunski zračni prostor, upućuju na to da ih je Rusija namjerno usmjerila ka ovim zemljama.

One su navodno letjele s Krima preko Crnog mora do delte Dunava, zatim u južni i centralni dio Moldavije te na istok Rumunije. Za razliku od poljske vlade, koja je u septembru 2025. optužila Rusiju da je namjerno uputila dron u Poljsku, moldavijske i rumunske vlasti nisu iznosile takve optužbe.

Zračni prostor prekršen desetinama puta

U Moldaviji je ruski ambasador pozvan na razgovor još u utorak. U Rumuniji, međutim, reakcija vlasti prema Moskvi zasad izostaje. Ipak, ruski ambasador je i ranije zbog sličnih incidenata više puta pozivan u rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova. Posljednji put sredinom novembra, kada su mu pokazani i dijelovi ruskog drona koji je pao na rumunskoj teritoriji.

Rusija je u posljednjih nekoliko godina višestruko povrijedila zračni prostor Moldavije i Rumunije kako dronovima tako i raketama. U Rumuniji je bilo i eksplozija. Posljednja detonacija ruskog drona na rumunskoj teritoriji dogodila se 4.11.2025., blizu tromeđe s Moldavijom i Ukrajinom, oko deset kilometara od grada Galatija.

Početkom prošle sedmice stanovnici sela Plauru u delti Dunava morali su biti evakuisani nakon što je ruski dron zapalio tanker tečnog gasa u ukrajinskoj luci Ismajil. Prijetila je ogromna eksplozija. Rumunsko selo Plauru udaljeno je na tom mjestu samo oko 250 metara od ukrajinske obale.

Rat postaje svakodnevica

Za Moldaviju i Rumuniju ruski rat protiv Ukrajine sve je više dio svakodnevice. Mnogi se, posebno u Rumuniji kao NATO-članici, pitaju šta se još mora dogoditi da bi vlast i NATO-snage na rumunskom tlu odlučnije reagirale protiv ovakvih incidenata. Zanimljivo je i da se najveća NATO-baza u jugoistočnoj Evropi nalazi nedaleko od rumunske luke Konstanca na Crnom moru.

„To je neshvatljivo", komentarisao je u utorak voditelj televizije Digi24: „Zakoni o obaranju dronova su doneseni, naređenja izdata, vojnici su imali slobodne ruke, a dron ipak nije oboren." Rumunski ministar odbrane Ionut Mosteanu, inače odlučan pristalica pomoći Ukrajini, teško je pronalazio objašnjenja. „Nismo u ratu", rekao je, „ne možemo tek tako pucati, a da ne mislimo na posljedice."

„Šetalište za ruske dronove"

U februaru 2025. rumunski parlament usvojio je izmjenu zakona, koja omogućava obaranje dronova u rumunskom zračnom prostoru – što ranije nije bilo moguće. Zakon je stupio na snagu u maju 2025. To što se od tada nijedan ruski dron nije oboren,  sadašnji predsjednik Rumunije, Nicusor Dan, koji je na funkciju došao u maju 2025., ne vidi kao problem.

U srijedu je dao iznenađujuće umirujuću izjavu za rumunske medije: „Svi ti dronovi,  koji s vremena na vrijeme uđu u naš zračni prostor – pa to su nezgode." Takvi incidenti dešavaju se, tvrdi, na mnogim mjestima u Evropi. „Riječ je o tehničkim problemima." Pritom, nije precizirao šta tačno znači „tehnički problemi".

Potpuno drugačiji stav ima bivši predsjednik Rumunije Traian Basescu, poznat po oštrim izjavama u pravcu Rusije. Na televiziji Digi24 je rekao: „Država, koja poštuje samu sebe, ne dopušta da njen zračni prostor postane šetalište za ruske dronove."