Ukrajinski energetski sistem teško oštećen dočekuje četvrtu zimu ruskog napadačkog rata. Sada se njegova izdržljivost stavlja na probu novim raketnim napadima. Ruske oružane snage pojačale su granatiranje ukrajinske energetske infrastrukture i ustremile su se na termoenergetski dio i trafostanice nuklearnih elektrana.

Tokom velikog napada u noći 8. novembra, Rusija je napala trafostanice nuklearnih elektrana Hmeljnicki i Rivne. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha govorio je o precizno planiranim napadima. Obje nuklearne elektrane morale su smanjiti proizvodnju struje, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) putem društvene mreže X.

Nuklearni reaktori se ne mogu jednostavno isključiti

Volodimir Omelčenko, energetski stručnjak Razumkov centra iz Kijeva, nazvao je to „hibridnim terorističkim napadima na nuklearne elektrane“:

„Cilj nije samo prekid snabdijevanja električnom energijom u pogođenim regijama, već i uništenje nuklearne energije kao temelja ukrajinskog energetskog sistema. Dok devet ukrajinskih nuklearnih elektrana radi, našem energetskom sistemu se ne može ništa ozbiljno dogoditi – on i dalje funkcioniše. Zato su Rusi prešli na posljednji korak i počeli s hibridnim terorističkim napadima na nuklearne elektrane.“

Prema riječima Omelčenka, najnoviji napadi na trafostanice ukrajinskih nuklearnih elektrana nisu prvenstveno usmjereni na potrošače, već na same reaktore. Kada se napadne trafostanica, elektrana ne može isporučivati struju u mrežu, pa se reaktorski blok mora odmah prebaciti u režim nužde. To nosi rizik za reaktor jer se on ne može brzo isključiti. Kako Omelčenko naglašava, sigurnosni protokoli ne sadrže procedure za slučajeve napada na infrastrukturu nuklearnih elektrana – jer niko na svijetu nije očekivao takvu situaciju.

Rusija je još u novembru 2022. onesposobila trafostanicu jedne ukrajinske nuklearne elektrane, što je dovelo do kratkotrajnog nestanka struje. Cilj Rusa se u tri godine nije promijenio: ponovo žele izazvati kolaps elektroenergetske mreže i dovesti do njenog raspada na izolovane „energetske otoke".

Promjena ruske taktike

Ovoga puta ruska vojska je dijelom promijenila taktiku. Stručnjaci ukazuju na to da su najnoviji napadi izvedeni s velikom koncentracijom oružja na jedan jedini objekat. „Rusi prvo koriste dronove tipa ‘Šahed’, a zatim ispaljuju pet do sedam balističkih raketa na isti cilj. Betonske zaštitne konstrukcije mogu izdržati ‘Kalibr’ rakete, ali su nemoćne pred ruskim raketama ‘Kinžal’ i ‘Iskander’“, upozorava u razgovoru za DW Olga Košarna, nuklearna ekspertica i bivša članica upravnog odbora Državne agencije za nuklearni nadzor. Situaciju dodatno pogoršava široko rasprostranjeno uništavanje elektrana, trafostanica i dalekovoda.

Opasnost od dužih nestanaka struje

„Za razliku od 2022. godine, kada je elektroenergetska mreža, zahvaljujući većem proizvodnom kapacitetu i razgranatosti, mogla biti obnovljena za 14 sati, situacija je sada potpuno drugačija“, kaže Košarna.

„Gotovo čitava proizvodnja struje istočno od rijeke Dnjipro je uništena, uključujući termoelektrane Smijiv, Harkiv-5 i Černihiv. Termoelektrana Vuhledar nalazi se na ruski okupiranoj teritoriji. Hidroelektrane i termoelektrane širom zemlje su oštećene, među njima i Dobrotvir, Burštin i Ladišin.“

Rusija, kaže bivša zastupnica i članica nadzornog odbora think tanka "We Build Ukraine" Viktorija Vojžiška (Wojzyzka), napada tamo gdje može nanijeti maksimalnu i dugoročnu štetu Ukrajini.

„To potvrđuju napadi na termoelektranu Tripilja, kako bi se Kijev i okolna regija ujutro i navečer, u vrijeme najveće potrošnje, ostavili bez struje, kao i napadi na kijevsku trafostanicu, bez koje se ne može osigurati opskrba električnom energijom iz nuklearne elektrane Rivne, glavnog izvora energije za grad“, napisala je Vojcicka na Facebooku. Zima 2025/26. bit će za Kijev mnogo teža u pogledu snabdijevanja strujom i grijanjem – ne samo u odnosu na zimu 2022/23.

Olena Pavlenko, direktorica think tanka DiXi Group, poziva na hitne konsultacije na najvišem nivou s međunarodnim partnerima kako bi se Ukrajini pomoglo da preživi zimu usred ruskih napada na nuklearna postrojenja.

Mjere protiv nestanaka struje

Ukrajina je u međuvremenu apelovala na sve države, posebno Kinu i Indiju, da pozovu Rusiju da zaustavi bezobzirne napade na nuklearne elektrane.

„Potreban je globalni pritisak kako bi se Moskva prisilila da okonča svoju nuklearnu ucjenu“, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Ukrajinska strana takođe zahtijeva sazivanje hitne sjednice Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), kako bi se reagovalo na „neprihvatljive rizike" koje donosi rusko granatiranje nuklearne infrastrukture Ukrajine.

Generalni direktor IAEA Rafael Grossi oglasio se opreznije. „Trafostanice su od ključne važnosti za naše napore da osiguramo nuklearnu sigurnost u ratnim uslovima. Njihovo dalje uništavanje izuzetno je zabrinjavajuće. Nastavljam apelovati na sve oružane snage da pokažu maksimalnu uzdržanost kako bi se očuvala nuklearna sigurnost i spriječile nesreće s ozbiljnim radiološkim posljedicama i radioaktivnim zračenjem.“

Neki stručnjaci pozivaju ukrajinske diplomate da u inostranstvu direktno upozore na prijetnje, koje bi ruski napadi mogli izazvati, uključujući i moguće nesreće u ukrajinskim nuklearnim elektranama.

„Moramo po svaku cijenu sačuvati nuklearnu energiju, ojačati protivzračnu odbranu oko ključnih trafostanica koje snabdijevaju nuklearne elektrane i zatražiti od naših partnera da pošalju sisteme protivzračne odbrane, poput Patriota, za njihovu zaštitu“, kaže Volodimir Omelčenko.

„To nije potrebno samo Ukrajini, već čitavoj Evropi, jer bi nuklearna nesreća imala posljedice za cijeli kontinent.