U aprilu 2022. Natalija Taranušenko, 65-godišnja nastavnica iz Protvina kod Moskve, razgovarala je sa svojim učenicima o ratu u Ukrajinitokom takozvanog „Časa dobrodušnosti". Pokazivala je snimak iz Buče i kritikovala da je Rusija tamo „prekršila svaku moguću normu međunarodnog prava“, dok dvadeset dva odsto stanovništva Rusije„ne može sebi da priušti ni pristojan toalet".

Bijeg u Jermeniju

Na kraju časa žena se izvinjava zbog emotivnog poređenja i naglašava da je to bilo njeno mišljenje. Jedno od djece pita da li se Taranušenkova plaši da će ostati bez posla zbog takve izjave. „Za ovo što vam sada kažem – ne", samouvjereno odgovara nastavnica. Međutim, jedan od učenika je sve ispričao roditeljima o „Času dobrodušnosti“. Roditelji su ogorčeni i prijavljuju Taranušenkovu.

Nakon što su se stvari zakomplicirale i postale ozbiljne, nastavnica odlučuje da napusti Rusiju. Bježi u susjednu Jermeniju, gdje ju je policija uhapsila i kasnije pustila uz kauciju i pod uslovom da ne napušta zemlju. Jermenske vlasti trenutno odlučuju da li da prihvate zahtjev za ekstradiciju svojih ruskih kolega.

Slučaj Natalije Taranušenko nije izuzetak. Odmah na početku rata u Ukrajini, hiljade prosvjetnih radnika u Rusiji govorilo je protiv politike svoje zemlje. Zbog toga je oko šesnaest hiljada njih ostalo bez posla. Neki su sami odustali u znak protesta. Prema studiji Dejvisovog centra za napredne ruske studije na Univerzitetu Harvard, oko šesnaest hiljada Rusa sa akademskim diplomama pobjeglo je u Evropu. Rezultati slične studije istraživačkog projekta Outrush pokazuju kako se još deset hiljada ruskih prosvjetnih radnika preselilo se u Izrael. Ruski istoričar i sociolog Dmitrij Dubrovskij predstavio je rezultate obje studije na onlajn forumu njemačkog Društva Saharov.

Tamo stoji da vojna cenzura u Rusiji svake godine postaje sve stroža. Protiv nastavnika, koji misle drugačije, sve češće se otvaraju krivični postupci, kao u slučaju Taranušenko. Ruska istraživačica obrazovanja žali se za DW da mnogi nastavnici izbjegavaju političke teme na časovima iz straha da će biti osuđeni. Ni ona ne želi da kaže svoje ime iz straha od progona.

Prema njenim riječima, nastavnici sa jasnim antiratnim stavom bi razmjenjivali ideje u određenim grupama kako bi kod svojih učenika razvili metode kritičkog mišljenja. „Nažalost, primjećujemo određeni nivo zatvaranja među nastavnicima. Ljudi se zaključavaju u svoje ljušture, gdje se osjećaju relativno bezbjedno. Ali ne mogu da postavljaju pitanja kolegama iz drugih škola", žali se ona.

Sadašnji vlastodršci u Rusiji pokušavaju da ojačaju sistem nadzora i kontrole na univerzitetima, kritikuje sociolog Dmitrij Dubrovskij. Vlasti vide univerzitete kao mjesto koje predstavlja prijetnju. Čak postoji i novo radno mjesto na univerzitetima – zamjenik rektora za obrazovnu politiku – koji prati ideološki ispravno ponašanje studenata“, napominje Dubrovski. Da bi se borile protiv predavača sa opozicionim stavovima, vlasti ih aktivno stigmatizuju tako što ih žigošu kao takozvane „strane agente". I sam Dubrovski je klasifikovan kao „strani agent" od strane pravosudnih organa u aprilu 2022. zbog njegovog antiratnog stava.

"Rusija vraća svoja istorijska prava"

Ova oznaka ima psihološki efekat na druge nastavnike, rekao je za DW student ruskog univerziteta koji takođe nije želio da se njegovo ime objavi. Raspoloženje većine profesora na njegovom univerzitetu on opisuje kao „nostalgično za starim sovjetskim vremenima: „Oni su uvjereni da Rusija vraća svoja stara istorijska prava koja su pogažena. Kolege sa statusom„stranih agenata"opisuju kao izdajnike", kaže ovaj student. Dodaje i kakomu je njegov docent zabranio da se u jednom akademskom članku poziva na literaturu onih koji su označeni kao „strani agenti“.

Od početka rata 2022. godine, ideološki „ispravno“ ponašanje studenata i profesora u Rusiji pratila su posebna odjeljenja, koja su formirana na vodećim ruskim univerzitetima. Prije svega bi provjeravali društvene mreže, prenosi Dmitrij Dubrovski. U isto vrijeme, tu su i dodatni kursevi na kojima se kod studenata pokušava prekomponirati istorija i kompletno promijeniti pogled na svijet. „Neki profesori se opiru cijeloj stvari na veoma sofisticiran način: čitaju kurs od riječi do riječi, ali podrugljivim tonom“, kaže Dubrovski.

Ponekad su vlasti išle tako daleko da su zatvarale čitave fakultete kada značajan dio radne snage nije pokazivao lojalnost prema onima, koji su na vlasti. Ovo se nedavno dogodilo Evropskom univerzitetu u Sankt Peterburgu, kada je raspušten cijeli Fakultet političkih nauka.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu