S obzirom na ugroženu sigurnosnu situaciju u Afganistanu će američki predsjednik Donald Trump sigurno popustiti pritiscima njegove vojske o povećanju prisustva američkih trupa u Afganistanu. Govori se o dodatnih 3.000 do 5.000 vojnika. Trenutno je u Afganistanu u okviru misije „Resolute Support“ stacionirano 8.400 američkih vojnika, kao i 5.000 vojnika iz sastava NATO. SAD su nedavno u južnu provinciju Helmand poslale 300 marinaca. Inače, američke trupe su se iz Helmanda povukle prije tri godine. Ovi vojnici bi u Helmandu prije svega kao instruktori za obuku afganistanske vojske trebali pomoći u borbi protiv ustanika.

Donedavno je američka strategija za Afganistan za vrijeme prelaznog perioda između Obame i Trumpa bila nejasna. Moskva sa svoje strane u tom vakumu pokušava progurati svoje ideje. Na nekoliko regionalnih konferencija o Afganistanu na kojim su učestvovale zemlje poput Pakistana, Indije i Kine, Moskva se pokušala pozicionirati kao posrednik u postizanju mira. Zbog toga namjerava, što su SAD odavno bezuspješno pokušavale, u cijelu priču uvući i talibane kako bi se došlo do mirovnog rješenja. Zauzvrat se Moskva zalaže da ublažavanje međunarodnih sankcija vođama talibana koji su spremni na saradnju.

SAD su zabrinute

Amerikanci su po prirodi sumnjičavi u ono što Rusija radi u Afganistanu. Posebnu zabrinutost je izazvala navodna isporuka oružja talibanima. Američki ministar odbrane Mattis je krajem aprila prilikom iznenadne posjete Kabulu izrazio „duboku zabrinutost" zbog izvještaja o tome da Rusija snabdjeva talibane oružjem. Konkretniji je bio neimenovani pripadnik američke vojske koji je za novinsku agenciju AP rekao da Rusija talibanima u provincijama Helmand, Kandahar i Urusgan dostavlja mitraljeze i drugo lako oružje. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao da su takve optužbe neosnovane.

Pitanje je: šta se krije iza navodnog ruskog isporučivanja oružja talibanima? Seth Jones je direktor Centra za sigurnosnu i odbrambenu politiku koji djeluje u okviru „RAND Corporation“ i koji sarađuje sa Pentagonom. On je u izjavi za DW rekao da je siguran da su izjave saradnika odbrambenih resora zasnovane na pouzdanim informacijama. „Takve izjave, posebno ako dolaze od visokih predstavnika vlade, moraju biti provjerene od strane tajnih službi koje koriste sve izvore koje imaju na raspolaganju", izjavio je Jones za DW. Sve drugo bi bilo „neobično i zlokobno“.

Skoro da nema isporuke „teškog oružja"

S druge strane ovaj stručnjak upozorava da je Rusija prebrzo identifikovana kao značajan isporučilac oružja talibanima. „Talibani dobijaju oružje i druge vrste pomoći iz cijelog niza drugih izvora među kojim su vladini i nevladini. U tom kontekstu ruska podrška, bilo da je riječ o ubojitom oružju ili neka druga, po obimu je veoma ograničena“. Jones dodaje da bi bio iznenađen ako bi Rusija talibanima isporučivala više teškog, nego lakog oružja. „Na osnovu istorijskog iskustva bi isporuka efikasnog oružja kao što su rakete zemlja-zrak takvim grupama, bilo postizanje autogola u Afganistanu. Mislim da svaki potencijalni isporučilac dobro razmisli o kvalitetu i kvanitetu isporuke oružja talibanima“.

Jedan od motiva za povećan ruski angažman u Afganistanu je i briga o sigurnosnoj situaciji na ruskoj južnoj strani, kaže Seth Jones i dodaje: „ Za Rusiju je važno da u Afganistanu i regionu djeluje više militantnih grupa. U Moskvi se pažljivo prati kakvo prisustvo u Afganistanu imaju Amerikanci. Moskva se isto tako pita kakvo to djelovanje ima na terorističke aktivnosti i stabilnost na ruskoj južnoj strani". 

Ruske brige za terorističku opasnost na jugu

Pojavljivanje Islamske države u Afganistanu 2014. godine je u Moskvi izazvalo strah od mogućih terorističkih aktivnosti na jugu. Zbog uspjeha na čišćenju juga Afganistana od pripadnika „Islamske države“ i njihova uporna borba protiv drugih grupa u ostalim dijelovima zemlje, talibani su za Moskvu potencijalni saveznici, smatra Seth Jones: „Talibani su proširili kontrolu nad ruralnim područjima. Moguća ruska ideja je da dugoročno gledano, ukoliko SAD, NATO i afganistanska vlada ne uspiju stabilizovati zemlju, saradnja sa talibanima neće škoditi".

To je dakle dugoročno razmišljanje. Moskva se prvo pokušava predstaviti kao pošteni posrednik. Međutim, kada je o Kabulu riječ, nije baš uvjerljiva. „Velika greška je praviti razliku između dobrih i loših terorista", izjavio je na nedavnom skupu u Washingtinu blizak savjetnik predsjednika Ghanija.