Radi se o kadrovskoj odluci povijesnih dimenzija. Po prvi put u Ukrajini će  Ministarstvo obrane preuzeti jedan predstavnik krimskih Tatara. To je ključni resor u odbrambenom ratu, agresiji koju Rusija protiv susjedne zemlje vodi već više od godinu i pol. Predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je obznanio nominaciju Umerova, a parlament u Kijevu bi o njoj trebao glasati tokom ove sedmice. Ministarstvu su potrebni „novi impulsi i novi formati saradnje i s vojskom ali i društvom u cjelini", tako je Zelenski opravdao svoju odluku tiokom svog redovitog TV-obraćanja.

Njegovoj odluci je prethodio novi, već drugi val optužbi zbog (moguće) korupcije u Ministarstvu obrane, koji je povećao i pritisak na dosadašnjeg resornog šefa Oleksija Resnikova. Najzvučniji primjeri su vezani uz mito koji se plaćao u regionalnim uredima za regrutaciju vojnika, kako bi izbjegli mobilizaciju. Ili navodna nabavka vojničkih uniformi po previsokim cijenama. Jedna od tema prvog vala kritika, početkom ove godine, bile su između ostaloga prehrambene namirnice koje su se nabavljale po preskupim cijenama.

Godinu i pol nakon početka ruske invazije, Ukrajina tako po prvi put, i to usred rata, mijenja vrh tako važnog resora kao što je Ministarstvo obrane. Ko je novi šef?

Savršen kandidat?

Rustem Umerov je, čini se, savršen kandidat za taj posao, i to iz puno razloga. 41-godišnji Umerov se već oko godinu i pol nalazi na čelu državnog Fonda za imovinu, gdje se brinuo oko privatizacije, odnosno prikupljanja novca kojim se iz devastirane državne blagajne između ostaloga financira i odbrana zemlje. Umerov je kao zastupnik u ukrajinskom parlamentu bio šef jednog odbora koji je kontrolirao odnos prema zapadnoj vojnoj pomoći. Između ostalog, bio je zadužen za povećanje stupnja transparentnosti po tom pitanju.

Osim toga, Umerov je bio sudionik dviju vrlo važnih diplomatskih inicijativa: on je naime bio član probrane ukrajinske delegacije na prvoj rundi mirovnih pregovora s Moskvom, koji su se neposredno nakon početka ruske invazije održali u Bjelorusiji. Pregovori nisu urodili nikakvim plodom za razliku od pregovora oko izvoza žitarica, koji su se u ljeto 2022. održali u Turskoj. Umerov je sudjelovao i u tim pregovorima. Sporazum s Turskom i UN-om omogućio je izvoz ukrajinskog žita iz luka na Crnom moru. Godinu dana kasnije je Rusija napustila taj sporazum. A upravo su u toku napori da se ispregovara novi deal.

Djetinjstvo i deportacija

No, ono što izbor Umerova za ministra obrane čini tako posebnim je njegova osobna priča. Prije svega njegova veza s Krimom, poluotokom koji je anektirala Rusija. Umerov je krimski Tatar. Rođen je 1982. u tadašnjoj sovjetskoj republici Uzbekistan na području srednje Azije. Njegova obitelj potiče s Krima, a 1944. je, kao i stotine hiljada krimskih Tatara, tokom vladavine sovjetskog vođe Staljina deportirana u zabačenije krajeve Sovjetskog Saveza. Porodica se tek u 90-im godinama prošlog stoljeća vratila u Ukrajinu. Zato on, kako je Umerov rekao u intervjuu za ukrajinski list "Liwyj bereh", ima „egzistencijalni prigovor protiv ruske kolonijalne i razbojničke politike". Svoje djetinjstvo je Umerov, kako je dodao, proveo „u deportaciji".

Nakon studija ekonomije, Umerov je brzo počeo graditi karijeru poslovnog čovjeka. Između ostaloga se šef ukrajinske podružnice jednog turskog telekomunikacijskog poduzeća sve više se angažirao politički za svoj narod, bio je i savjetnik Mustafe Džemiljeva, vodećeg političkog predstavnika krimskih Tatara.

2019. je Umerov osvojio mandat u ukrajinskom parlamentu, kao zastupnik stranke "Holos" (Glas).

Ministar obrane s diplomatskim zadacima

Ono što Umerova čini posebno dragocjenim za Zelenskog su njegove veze u smjeru Turske, odnosno islamskog svijeta. Dronovi tipa Baryaktar kupljeni u Turskoj, pomogli su naime Ukrajincima da se odbrane od prvog ruskog napada. Ali ne samo to. Ako bi se odnos Ukrajine s Ankarom pogoršao, a ruski vojni brodovi opet zaplovili preko Bospora, to bi moglo značiti „ozbiljnu opasnost za ukrajinske teritorijalne vode", rekao je Umerov u intervjuu za "Liwyj bereh".

Nominirani ministar odbrane očito raspolaže i dobrim kontaktima u SAD-u. Njegova zaklada ASTEM bila je među utemeljiteljima edukativnog programa za prosperitetne ukrajinske političare na Sveučilištu Stanford. Umerovu će ti kontakti itekako trebati – ne samo da bi održao postojeći obujam međunarodne pomoći Ukrajini, već i da bi je proširio. Prije svega se to odnosi na zemlje Bliskog istoka. Zemlje u toj regiji još uvijek se nisu priključile zapadnim sankcijama protiv Rusije. Ministar obrane u Ukrajini u ratnim vremenima je ujedno i diplomat. A Zelenski, čini se, računa s Umerovljevim iskustvom koje je u posljednje vrijeme skupio upravo na tom području.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu