Ono što o prošlim vremenima misle i govore majke, očevi, djedovi, bake... u regiji, mladi iz Mostara, Zrenjanina, Skoplja i Banje Luke odlučili su reći, zabilježiti. Svoja lična iskustva su uz pomoć dramaturga iz pozorišta mladih u ta četiri grada pretočili u pozorišnu predstavu “Neizgovorene misli”.

Predstava, koju je u Banjaluci, Mostaru, Zrenjaninu, Nišu, Skoplju i Šidu vidjelo preko 2,000 ljudi, jedan je od 34 projekta iz regije, odnosno jedan od šest projekata iz BiH u okviru programa "Povezivanje mladih Zapadnog Balkana” Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO).

"Mi pričamo o generaciji koja nije direktno učestvovala u ratnim sukobima. To je generacija koja je naslijedila ili genetski ili iz kuće nekakvo predubjeđenje, nekakve predrasude koje nose sa sobom. Ovo je bila dobra prilika da na nečemu, što je već iza nas, jer definitivno ne možemo mijenjati prošlost, sagledamo nešto što nam je zajednička budućnost”, kaže za Deutsche Welle Novica Bogdanović, umjetnički direktor DIS pozorišta mladih iz Banje Luke.

Mnogo rečeno kroz “Neizgovorene misli”

Kroz "Neizgovorene misli”, kako kaže, "probali smo da nađemo zajedničke tačke, neke stvari koje su svima nama ili prihvatljive ili neprihvatljive da bismo krenuli dalje”, što je, dodaje, bio dobar povod da se priča o toleranciji, o međusobnom razumijevanju i o kulturi mira. "To su generacije koje nisu imale direktnog učešća u ratu, ali mogli bi naučiti šta je mir i kako ga očuvati”, kaže Bogdanović.

Mladi iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore tokom ove godine su se družili i u Širokom Brijegu, zajedno uživali i stvarali u ljepotama Parka prirode Blidinje. EKO ZH - Udruga mladih za razvoj, okoliš i kulturu iz Širokog Brijega, prema riječima člana Udruge Davida Naletilića, odlučila je organizirati likovnu koloniju za studente iz četiri susjedne zemlje, upravo na Blidinju.

Kako kaže, studenti likovnih akademija prolazili su edukativne programe, te uporedo intenzivno radili na izradi umjetničkih djela, koja su nakon izložbi u BiH i Crnoj Gori plasirana na humanitarne dražbe, a prihodovana sredstva darovana organizacijama koje se brinu za mlade s poteškoćama u razvoju.

"Sve u svemu mislim da je najbitniji rezultat cijelog projekta bio upravo to umrežavanje i putovanje mladih ljudi u BiH, a i u Crnu Goru” kaže Naletilić za Deutsche Welle dodajući kako dosta mladih iz regije nije imalo priliku posjetiti druge zemlje u regiji, a takva prilika pružena im je upravo kroz RYCO projekat.

Primarna nota u cijelom projektu, dodaje on, "bio je obrazovni pristup, gdje se dosta govorilo o identitetu, o razvoju vlastite osobnosti, davanja značaja onim osobinama koje su bitne, poput profesije ili vlastitih vještina, dok se racionalno razgovaralo i o nacionalnim i etničkim identitetima i gdje se gradirao značaj u usporedbi sa onim projiciranim značajem koji se stalno spominje u javnom mnijenju u regiji”.

Predrasude i tolerancija

Mladi iz regije su se družili i jedni o drugima učili i u Tešnju i Sarajevu. Tako se tešanjska Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić” odlučila na projekat razmjene učenika sa Gimnazijom “Svetozar Marković” iz Niša.

"Naše aktivnosti su bile usmjerene na to da se učenici druže, da kroz aktivnosti i ulaske u domove drugih učenika zapravo spoznaju da su njihovi snovi, problemi, tinejdžerske zaokupljenosti iste. Oni su vršnjaci, oni svi prolaze iste probleme, iste diskusije, predrasude a nama je upravo bio cilj da te predrasude prevaziđu”, kaže Adela Ibraković, profesorica engleskog jezika i projektna koordinatorica gimnazije iz Tešnja.

Dvije riječi koje često koristi opisujući zajedničke aktivnosti gimnazijalaca iz Niša i Tešnja su “predrasude i tolerancija”.

"Svi smo mi puni predrasuda, što je normalno, a zahvaljujući ovom projektu, učenici su sami pokušali prevazići neke predrasude koje su možda ponijeli od kuće, od svojih roditelja ili što im je nekako nametnuto ovim nemilim događajima koji su se desili. Ovim projektom su to uspjeli prevazići, imali su radionice kako da razvijaju toleranciju jedni prema drugima, kako da upoznaju jedni druge”, kaže Ibraković, te dodaje kako se nada da su naučili da se predrasude ne mogu stvarati tek tako, na osnovu tuđeg mišljenja, "već samo ličnim upoznavanjem i zajedničkim druženjem i radom u timovima”.

Naglašava kako su upravo u cilju rušenja predrasuda gimnazijalci iz Niša i Tešnja boravili u posjetama jedni drugima, upoznavali se sa kulturno-historijskim obilježjima i tradicijom tih krajeva, gradeći čvrsta prijateljstva, kao dokaz da je istinska, čvrsta tolerancija moguća.

RYCO - mehanizam za pomirenje

Povezivanje mladih ljudi, izgradnja razumijevanja, tolerancije, prijateljstava... upravo je cilj Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO). RYCO je utemeljen na Samitu o Zapadnom Balkanu održanom u Parizu u julu 2016. godine. Utemeljile su ga vlade Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije, uz podršku EU, s ciljem “promoviranja duha pomirenja i saradnje među mladima u regiji”.

"Ono što je prioritet rada naše kancelarije je upravo prilika koju želimo da damo mladim ljudima da se povežu, da im damo priliku da više uče jedni o drugima, da ono što su predrasude i stereotipi koje imaju jedni o drugima prevaziđu na način da se druže, da sarađuju, da razvijaju zajedničke programe i projekte” pojašnjava Đuro Blanuša, generalni sekretar RYCO-a.

RYCO je, kako naglašava, "jedan od mehanizama za pomirenje u regionu. Mi činimo sve što možemo ne samo da povežemo mlade, nego da povežemo zajednice i ljude u ovom regionu na najbolji mogući način”.

Dosadašnji projekti, smatra on, pokazali su se uspješnim u tom pogledu, pa bi krajem ove godine trebao biti raspisan konkurs za nove projekte povezivanja mladih Zapadnog Balkana.

S mladima u EU

"Ovo je samo početak našeg rada. Mi smo vrlo ambiciozna organizacija koja vjeruje u bolju perspektivu ovog regiona i koja želi da uloži u mlade i da pita mlade kakve to politike oni žele?”, naglašava Blanuša.

Projekti koje provodi RYCO uživaju i punu podršku EU. U tom smislu, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno ističe da je politika EU u regiji, kao i u BiH "politika povezivanja u najširem mogućem smislu”. "Ne radi se samo o mostovima, cestama i željeznicama, radi se i o vezama između ljudi”, naglašava Sinno, dodajući da je upravo to ono što Regionalni ured za saradnju mladih radi - uvezivanje ljudi.

"Tu se zapravo radi o uvezivanju mladih, tako da studenti iz BiH upoznaju mlade ljude iz regije, bilo u BiH, bilo na drugim mjestima u regiji”, kaže Sinno i zaključuje: “Na kraju krajeva, te nove generacije će voditi BiH i uvesti BiH u EU. Mi od njih imamo velika očekivanja, ali im moramo dati i sredstva da budu u stanju to postići, a ovo (RYCO) jeste jedan od načina da im to pružimo”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android