„S dolaskom proljeća snijeg se topi, a vodostaj bosanskih rijeka raste. Migranti, koji iz Grčke žele stići u pravcu sjevera, tada mogu lako preći preko planina jer se ne moraju boriti protiv višemetarskog snijega. Bosanskohercegovačke vlast očekuju sada ponovo porast ilegalnih prelazaka granice. Između 01. januara i 10. marta je, prema navodima UNHCR-a, u zemlju stiglo 2366 izbjeglica. „S obzirom na broj dolazaka u prva dva mjeseca 2019. godine možemo ipak poći od toga da će se rastući trend nastaviti", rekao je Neven Crvenković iz UNCHR-a za Standard.

Bh. vlasti su zabrinute jer Grčka planira prebaciti 6000 podnositelja zahtjeva za azil sa otoka na kopneni dio zemlje. Jer to znači da bi ti azilanti mogli krenuti u pravcu sjevera. 2018. godine je više od 23 000 izbjeglica sa otoka prebačeno na kopneni dio zemlje – prihvatni centri na otocima su prepunjeni, a uvjeti koji tamo vladaju su strašni. Onaj ko boravi na kopnenom dijelu zemlju može pokušati krenuti „Bosanskom rutom". U posljednjem izvještaju UNHCR-a se stoga navodi: „Zbog toga su hitno potrebne mjere kako bi se bilo pripremljeno za takav scenario". Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je pokrenuo alarm. „Postoje informacije, da je u Grčkoj na putu oko 70 000 izbjeglica, koje imaju želju i namjeru stiću u srednju Europu", upozorio je on navodeći da je to ozbiljan problem", piše Standard.

Bolja kontrola granice

Tiroler Tageszeitung piše da BiH planira intenzivnu kontrolu svoje istočne granice prema Srbiji i Crnoj Gori. List piše, pozivajući se na navode Radija Slobodna Evropa, da BiH time želi držati pod kontrolom dolazak izbjeglica. „Ni djelomično postavljanje žice na istočnoj granici nije isključeno. Mađarska vlada je zamolila Sarajevo za pomoć u kontroli granice i bila bi spremna poslati 60 graničnih policajaca u BiH navodi se dalje. Međutim, prema navodima bosanskohercegovačke Granične policije to nije dovoljno da bi se granica prema Srbiji i Crnoj Gori držala pod kontrolom 24 sata dnevno", piše Tiroler Tageszeitung.

Čekanje na vizu godinu dana

„Put ka poslu u Njemačkoj je za one sa Zapadnog Balkana koji traže posao dugotrajan. Brojni čekaju do godinu dana da bi uopće mogli podnijeti zahtjev za vizu", piše Rhenische Post.

„Ljudi iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije, BiH i Sjeverne Makedonije moraju u prosjeku čekati više od godinu dana da bi uopće mogli podnijeti zahtjev za izdavanje radne vize u skladu sa „Pravilima za Zapadni Balkan. Ovo je odgovor njemačke Vlade na pitanje koje je postavio Klub poslanika Ljevice u Bundestagu. Razlog za to je preopterećenost ambasada. Ministarstvo vanjskih poslova, kako se navodi u odgovoru vlade, je doduše poslalo dodatne radnike, ali je priliv toliko veliki da ni to nije dovoljno", piše RP.

„Ulla Jelpke, glasnogovornica Kluba poslanika Ljevice u Bundestagu, je ovo čekanja nazvala „nečuvenim". Ona je rekla: „Ni oni koji traže posao ni preduzeća na ovaj način ne mogu praviti ozbiljne planove". Broj visokokvalificiranih doseljenika iz zemalja Zapadnog Balkana proteklih godina je znatno porastao", piše RP.

Pripremila Zorica Ilić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android