S Trabijem i turom nostalgije kroz Berlin
1. august 2009No, i pored velikog broja viceva, imati Trabanta u bivšoj Demokratskoj Republici Njemačkoj (DDR) svojedobno je značilo kao da ste izvukli neku veliku nagradu na lutriji. Danas je Trabi kultni objekat u kojem se također rado voze i turisti. U Berlinu postoji posebna atrakcija razgledanja grada sa Trabantom u konvoju.
Jednom voziti Trabija, to je - ne postavljajući pri tom nikakve uvjete - poželio i Pangotis Mouzakis. No, na početku sve ne ide baš tako jednostavno. Najprije se mora sjesti u Trabija i upoznati sa svim cakama njegovog mjenjača. Sat vožnje Berlinom za 25-godišnjeg Pangotisa i njegovu majku predstavlja nešto posebno. „Vjerujem da je Trabi dio istorije. On je ranije, naravno, bio automobil istočnih Nijemaca. Danas ga svako može voziti i mislim da je to sjajno,“ kaže ovaj mladić.
U Trabiju osjetiti dio istorije
Jer voziti se sa tim starim automobilom kroz Berlin zapravo znači i na izvjestan način osjetiti dio istorije tog grada i to dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida. Kao student germanistike Pangotis Mouzakis, porijeklom iz Grčke, intenzivno se bavi prošlošću bivše Demokratske Republike Njemačke: „Možda postoji mnogo ljudi, i posebno mnogo Nijemaca koji kažu da su to bila dobra stara vremena, ali prema mom mišljenju, bolje je ovo stanje kao što je danas u Saveznoj Republici Njemačkoj.“
Ujedinjuje stari i novi Berlin
Kružna vožnja Trabijem po Berlinu nije nikakva tura nostalgije. U četvrtima grada u kojima se nalaze ustanove njemačke vlade te na bivšim graničnim mjestima Pangotis stiče osobna iskustva o tome kako je ponovo ujedinjen te kako se razvijao taj grad. „Postoji izvjestan balans između istorije i modernog perioda. Smatram da je to dobro. Može se, dakle, doživjeti stari Berlin te također posjetiti i ona njegova moderna mjesta.“
Zainteresirani se inače moraju nešto ranije prijaviti za vožnju da bi mogli doživjeti svu ona draž koju sobom nosi jedna takva tura sa Trabijem po Berlinu. Ta tura je omiljena prije svega među stranim turistima.
Autori: Julia Mielke / Senad Tanović
Odg. urednica: Marina Martinović