Još uvijek su Sjedinjene Američke Države te koje uglavnom vode glavnu riječ u NATO-u. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obično stoji uz američkog predsjednika i skoro nikada ga ne kritikuje, posebno ne javno.

Međutim, čini se da se to sada mijenja. U ključnom pitanju za rat u Ukrajini, generalni sekretar NATO-a Stoltenberg se polako distancira. Stoltenberg se posljednjih dana zalaže da Ukrajina može koristiti zapadno oružje i protiv ciljeva na ruskom teritoriju.

"Pravo Ukrajine na samoodbranu uključuje i napade na ciljeve izvan Ukrajine," izjavio je Stoltenberg neposredno prije sastanka s ministrima vanjskih poslova NATO-a u Pragu, "uključujući i vojne ciljeve unutar Rusije." Predsjednik Joe Biden je dosad isključivao mogućnost korištenja američkog oružja izvan ukrajinsko-ruske granice.

Ruski uspjesi ubrzavaju promjene mišljenja

Na promjenu stava šefa NATO-a vjerovatno su utjecali nedavni ruski uspjesi na istoku Ukrajine. Stoltenberg sada smatra da će se Ukrajina teško moći braniti ako ne može napadati ruske ciljeve s druge strane granice.

Već sada ukrajinska vojska napada ciljeve u Rusiji dronovima. Na primjer, skladišta nafte i rafinerije, kako bi prekinula opskrbu ruskih trupa. Ali to su dronovi proizvedeni u Ukrajini. Većina NATO partnera se do sada suzdržavala od korištenja zapadnog oružja na ruskom teritoriju.

Čekanje na reakciju Washingtona

Stoltenbergov potez je sada pokrenuo raspravu o ublažavanju ograničenja na najvišem nivou - što postavlja pitanje reakcije Washingtona. Dan prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Pragu, američka ambasadorica pri NATO, Julianne Smith, nije nagovijestila promjenu američke strategije. "Nemam nikakve važne vijesti za vas," izjavila je novinarima, dodajući da nema novosti u vezi s korištenjem američkog oružja protiv ciljeva na ruskom teritoriju. "Nema promjene u našoj politici."

Blinken nagovještava spremnost na kompromis

Sada se s nestrpljenjem očekuje da li će američki državni sekretar Blinken u Pragu zagovarati ublažavanje pravila. Američki mediji su o tome izvještavali.

Od NATO zemalja, koje isporučuju napredne sisteme oružja Ukrajini, do sada je samo Velika Britanija javno izjavila da Kijev može koristiti oružje i protiv ciljeva u Rusiji. Njemački kancelar Scholz izbjegava takve izjave, isto kao i američki predsjednik. Diplomati govore o sivoj zoni sa vojnim informacijama osjetljivim na sigurnost. To može značiti da upotreba oružja zbog strateških razloga nije uvijek objavljena. Osim toga, u savezu vlada široka saglasnost da se ne žele uvući u rat.

Dalji napori za brže isporuke oružja

NATO ministri vanjskih poslova će u Pragu razgovarati i o snabdijevanju municijom, koje još uvijek nedostaje. Međutim, češka vlada, kao domaćin sastanka ministara vanjskih poslova, želi pokazati napredak o tom pitanju. Premijer Češke Fiala najavio je početkom sedmice da Kijev može očekivati "nekoliko desetina hiljada granata i raketa već u narednim danima". Iako manje nego što je najavljeno, komentarisao je pomalo nezadovoljno EU šef diplomatije Borrell, to ne umanjuje uspjeh Praga. Ova pošiljka je rezultat češke inicijative, a oružje je kupljeno izvan EU - to je išlo brže, a Njemačka je podržala inicijativu.

Njemačka vlada je do sada jedina u savezu koja je obećala dodatni "Patriot" sistem za ukrajinsku protuzračnu odbranu. Ostale zemlje su suzdržane, iako je Stoltenberg još prije nekoliko sedmica najavio značajno više, spominjući sedam "Patriot" sistema iz različitih zemalja članica.

Činjenica da je do danas osiguran samo jedan sistem povećava sumnje u savezu da li će obećana zračna podrška za Ukrajinu biti ispunjena do NATO-ovog jubilejskog samita. Samit se održava u julu u Washingtonu. Sastanak ministara vanjskih poslova u Pragu je posljednja prilika prije samita da se na ministarskom nivou unese svježina u zastalu raspravu.

Tekst je preuzet sa Tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu