U velikoj vojnoj operaciji u Venezueli SAD su, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, svrgnule dugogodišnjeg državnog čelnika Nicolása Madura i privremeno preuzele vodstvo zemlje. Američki borbeni zrakoplovi napali su u noći na subotu ciljeve u Venezueli, dok su elitne postrojbe uhitile Madura i njegovu suprugu te ih odvele izvan zemlje. Oporbena čelnica María Corina Machado govori o „satu slobode“ za Venezuelu. Rusija i drugi Madurovi saveznici osudili su intervenciju, dok je EU pozvala na poštivanje međunarodnog prava.

„Vodit ćemo zemlju onoliko dugo koliko bude potrebno da se osigura siguran, uredan i razuman prijelaz“, rekao je Trump na konferenciji za novinare u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. Dobitnici Nobelove nagrade za mir, venezuelanskoj oporbenoj čelnici, osporio je sposobnost vođenja države, tvrdeći da nema „potporu ni podrüku naroda“ za tu zadaću. No, potpredsjednica Venezuele Delcy Rodríguez, kako je rekao Trump, pokazala je spremnost na suradnju.

Machado je prethodno zatražila trenutačno imenovanje oporbenog političara i bivšeg predsjedničkog kandidata Edmunda Gonzáleza Urrutije za šefa države, dok je on sam govorio o „presudnim satima“ za zemlju.

Optužbe, suđenje i ekonomski interesi

Prema Trumpovim navodima, Maduro je uhićen u strogo čuvanoj „tvrđavi“ dok je pokušavao pobjeći u ojačano sklonište. Američki predsjednik rekao je da je uhićenje pratio uživo „poput televizijske emisije“. U operaciji, koju je nazvao „briljantnom“, nije poginuo nijedan američki vojnik. Trump je na društvenim mrežama objavio fotografiju Madura u lisicama i s crnom maskom preko očiju na palubi američkog ratnog broda.

Američko ministarstvo pravosuđa najavilo je da će se Maduru u New Yorku suditi zbog „zavjere za narkoterorizam“. Trump je u više navrata optuživao Venezuelu da aktivno potiče krijumčarenje droge u SAD.

Vlada u Caracasu uzvratila je optužbama da je pravi cilj SAD-a preuzimanje golemih venezuelanskih naftnih rezervi. Trump je potvrdio da će američke naftne kompanije započeti poslovanje u Venezueli, ulagati milijarde dolara i obnavljati infrastrukturu kako bi se potaknula proizvodnja nafte.

Međunarodne reakcije i upozorenja

Rusija, Iran i Kuba oštro su osudili američku operaciju. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas pozvala je na suzdržanost i poštivanje međunarodnog prava. Njemački kancelar Friedrich Merz je rekao kako njegova vlada „prati situaciju" i da je akcija SAD-a „kompleksna". Istodobno je zaključio kako izbori na kojima je Maduro prigrabio vlasti "nisu bili legitimni" Njemačko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je upozorenje na putovanja za cijelu Venezuelu, savjetujući svojim državljanima da ostanu na sigurnom.

U Berlinu je u subotu navečer došlo do manjih protesta protiv intervencija Wasingtona. Na protestima ispred Brandenburških vrata koje se nalaze tik do Veleposlanstva SAD-a su se mogla vidjeti obilježja ljevičarskih grupacija. 

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot upozorio je da Venezueli ne smije biti „nametnuto trajno političko rješenje izvana“, dok je glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio duboku zabrinutost zbog kršenja međunarodnog prava.

Prema američkom generalu Danu Caineu, operacija je mjesecima pripremana uz sudjelovanje 150 zrakoplova. Prikupljani su detaljni obavještajni podaci o Maduru, a on i supruga predali su se bez otpora. Trump je pritom uputio i oštra upozorenja drugim lijevo orijentiranim čelnicima u regiji, osobito u Kolumbiji i na Kubi.