Južna granica Sjedinjenih Američkih Država ostaje i dalje zatvorena za migracije. Bila je to centralna poruka, koju je Kamala Haris poslala sa svog prvog putovanja u inostranstvo na funkciji potpredsjednice SAD: „Nemojte da dolazite!", pozvala je Haris građanke i građane Gvatemale na zajedničkoj konferenciji za novinare sa tamošnjim predsjednikom Alehandrom Jamatejom. „SAD će i dalje sprovoditi svoje zakone i štititi svoje granice. Vjerujem da ćete biti vraćeni ukoliko dođete na naše granice.“

- pročitajte još: "Sve za bolju budućnost moje djece"

- pročitajte još: S meksičke granice: "Nećemo ih sve moći spasiti"

Činjenica je da su zakoni o migracijama SAD daleko od prihvatanja migranata, misli ekspert za migracije Dejvid Bir iz vašingtonskog trusta mozgova „Cato Institut“. „Politika Bajdenove vlade je da se azil što je više moguće ograniči“, napisao je Bir na upit DW-a.

Jaki signali

Tokom posljednje predizborne kampanje u SAD, Džozef Bajden je kod mnogih birača, ali i ljudi u Latinskoj Americi pobudio nadu da će Bijela kuća pod njegovim rukovodstvom dozvoliti više migracija. I u početku je tako i izgledalo.

Krenuo je već na dan inauguracije: zaustavio je gradnju zida na granici ka Meksiku i ukinuo uredbu kojom je vlada Donalda Trampa zabranila ulazak u SAD ljudima iz sedam većinski muslimanskih zemalja. Odmah potom, SAD su otvorile granice za deset hiljada ljudi, koji su mjesecima čekali na granici u Meksiku i omogućili im da predaju zahtjev za azil.

Migranti i dalje nepoželjni

Bajden je ukinuo i spornu taktiku zastrašivanja, odvajanja djece od roditelja migranta i zahtijevao ponovno spajanje porodica. Novi predsjednik je takođe ponovo vratio na snagu takozvani Program sanjara nekadašnjeg predsjednika Baraka Obame. Naime, time se mladim ljudima, koje su roditelji još kao djecu ilegalno doveli u SAD, daje šansa da dobiju trajnu dozvolu boravka.

- pročitajte još: Djeca migranti u pritvoru dok ne dobiju azil

Kao što je i najavio, Bajden se već prvog dana pozabavio najkontroverznijim dekretima svog prethodnika Donalda Trampa. Ali, od tada je bilo još samo nekoliko manjih promjena, koje doduše ne pospješuju migracije, objašnjava ekspert Bir. Generalno, nova američka administracija drži se restriktivnog graničnog režima, obojice svojih prethodnika. Jer, i pod Barakom Obamom SAD su bile daleko od zemlje otvorenih granica. Sjedinjene Države su u roku od osam godina deportovale oko tri miliona ilegalnih migranata - 1,5 puta više nego u oba mandata Džordža Buša Mlađeg. „U međuvremenu se obrađuje ponovo više viza“, kaže Bir, „ali imigracioni sistem i dalje jako ograđuje SAD“.

Diplomatska promjena paradigme

Najkasnije nakon govora Harisove u Gvatemali nade mnogih ljudi su potonule. Nije ona slučajno posjetila ove dvije zemlje, jer njih ljudi moraju da pređu na putu iz Latinske Amerike ka SAD.

Indi-Karolina Krig sa Lajbicškog instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) u Hamburgu kaže da je „nova američka vlada vrlo rano stavila do znanja da ne želi da podstakne migracije“. Ali, ona prepoznaje promjenu paradigme u politici: „Očigledno je da vlada želi problemu da pristupi drugačije od svojih prethodnika".

Partnerstvo umjesto konfrontacije i izolacije

Krig misli da nastup Harisove u Meksiku i Gvatemali svjedoči o tome: „Ona ne putuje u susjedne zemlje kako bi im prijetila, već da izgradi partnerstvo.“ U Meksiku je govorila o produbljivanju ekonomskih veza i mogućem davanju radnih viza ljudima na granici. Samo u aprilu 2021. godine tamo je bilo 178.000 migranata. „SAD je potrebna radna snaga iz Latinske Amerike i potrebno je više legalnih puteva za useljavanje“, kaže Krig.

Haris je doduše više puta naglasila da SAD i same žele da poboljšaju uslove života u zemljama porijekla. Krig smatra to vjerodstojnim i to ne samo zato što je američka vlada za to izdvojila četiri milijarde dolara, već i stoga što bi novac trebalo da ode u ruke ljudi koji su direktno pogođeni korpucijom, kriminalom, prirodnim katastrofama ili siromaštvom.

No, i američkoj vladi je jasno da se problemi ne mogu riještiti „preko noći“, kazala je Kamala Haris na sastanku sa predsjednikom Meksika Andresom Manuelom Lopezom Obradorom. Zemlje u tom regionu veoma su prožete korupcijom na svim nivoima. A mnogi šefovi država ne haju baš mnogo na međunarodni pritisak: „Čini se da centralnoameričke zemlje mnogo više nego ikad uživaju u tom da ignorišu ili čak izazivaju Vašington“, napisao je Brajan Vinter, glavni i odgovorni urednik političkog magazina „America‘s Quarterly“ u svojoj kolumni.

A to ne pomaže jednom od osnovnih zadataka, koje američka vlada sebi želi da postavi: borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih struktura. „Ovaj dugotrajni proces sa sobom nosi i opasnost da će američka vlada izgubiti strpljenje i preduzeti mjere za postizanje vidljivih rezultata u kratkom roku“, kazala je istraživačica GIGA Krig.

A to prije svega znači - ponovno zatvaranje granica.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu