Joe Biden i Olaf Scholz preuzeli su svoje dužnosti 2021. godine - u drugoj godini pandemije. I njihove vlade će početkom 2025. godine prestati sa radom. Obje su započele svoj rad suočavajući se sa sa velikim izdacima. U Njemačkoj i SAD su se morale ublažiti posljedice pandemije, pružiti podrška Ukrajini, a posebno je Njemačka morala osigurati energetsku sigurnost. To je potaknulo inflaciju. 2022. godine u SAD-u je ona iznosila 8,0 posto, a u Njemačkoj 6,9 posto.

Ono što je posebno pogodilo potrošače u obje zemlje je rast cijena, posebno primjetan u svakodnevnom životu. Taj rast cijena je uticao i velikim dijelom odredio političko razmišljanje birača. U Ipsosovom istraživanju neposredno prije izbora, 57 posto ispitanih u SAD-u smatralo je inflaciju vrlo važnom temom, dok je pitanje imigracije sa 36 posto daleko zaostajalo iza inflacije.

Briga za životni standard

I u Njemačkoj se bilježi primjetna promjena raspoloženja. U proljeće, u vrijeme evropskih izbora, u redovnom istraživanju Infratest dimap-a, 50 posto ispitanih je izjavilo da ih ozbiljno zabrinjava da u budućnosti neće moći zadržati svoj "životni standard". Tih 50 posto predstavlja široki srednji sloj. To su ljudi sa prosječnim primanjima od kojih se moglo dobro živjeti i priuštiti si i poneki mali luksuz. Ova grupa sada osjeća kako inflacija sve više nagriza taj mali luksuz i živi u strahu da novac jednog dana možda neće biti dovoljan ni za najosnovnije potrebe. Takva zabrinutost najizraženija je među biračima desnog AfD-a. Čak se 78 posto njih slaže s tvrdnjom da neće moći zadržati dosadašnji životni standard, dok među biračima lijevog saveza Sahre Wagenknecht (BSW) ta brojka iznosi 63 posto.

Ali, pandemija nije donijela samo ekonomske posljedice. Vlade su drastičnim mjerama vršile pritisak i nametale ograničenja koja su se odnosila na svakodnevni život građana, što nije uvijek nailazilo na razumijevanje. Povjerenje u državne aktere je opalo, također i u ozbiljne medije, bez obzira na to jesu li to print ili elektronski mediji. Sklonost vjerovanju u teorije zavjere i alternativne istine i okretanje ka ekstremnim stavovima su porasli. I ovdje postoje iznenađujuće sličnosti između SAD-a i Njemačke. Pew Research u važnim zemljama svake godine istražuje zadovoljstvo stanjem demokratije. Unutar tri godine, od 2021. do 2024., ova vrijednost kojom se mjeri zadovoljstvo stanjem demokratije u SAD-u je opala za deset poena na 31 posto, dok je u Njemačkoj opala za jedanaest poena na 55 posto. 

Jesu li stranke još uvijek „sidra povjerenja"?

U Njemačkoj su stranke tradicionalno „sidra povjerenja" u politički rad. Zlatnu „sredinu" stranačkog sistema Savezne Republike Njemačke predstavljaju dvije velike stranke: SPD i CDU/CSU. Ne samo da se udio birača u ovim strankama drastično promijenio, nego je opalo i povjerenje u njihove kompetencije. U trenutku evropskih izbora, na pitanje koja stranka ima najbolje odgovore na pitanja budućnosti, 38 posto ispitanih odgovorilo je: "Niti jedna".

Socijaldemokrati i demohrišćani pate od gubitka povjerenja birača u njihove ključne kompetencije. SPD je decenijama bio poznat po socijalnoj pravdi. Oko 2000. godine 50 posto birača im je najviše vjerovalo u tom pogledu, ali ta vrijednost sada je pala na 27 posto. Demohrišćani (CDU i CSU) su za veliku većinu stanovništva predstavljali stranke koje su najbolje mogle unaprijediti privredu. Do 2017. godine oni su redovno bilježili vrijednosti daleko veće od 50 posto. Posljednji put ta brojka je iznosila tek 36 posto.

Trumpove biračke grupe slične su grupama koje biraju AfD

Birači koji osjećaju pritisak traže ekstremne opcije koje pronalaze u populističkom i autoritarnom miljeu. Grupe koje su ponovo izabrale Donalda Trumpa,a i one koje su na prošlim pokrajinskim i evropskim izborima u Njemačkoj ojačale AfD, vrlo su slične. Birači su uglavnom muškarci, srednjih godina, s nižim obrazovanjem, i u SAD-u češće biraju Trumpa, a u Njemačkoj AfD. To su uglavnom ljudi koji žive u manjim gradovima ili na selu, posebno oni koji se osjećaju jako pogođenim ekonomskom situacijom.

Amerikanci su već donijeli svoju odluku, a u Njemačkoj će ona biti donesena 23. februara sljedeće godine. Najveće šanse da vrate povjerenje birača imaju stranke s ubjedljivim političkim ličnostima. No, potrebno je mnogo rada na izgradnji povjerenja. Olaf Scholz, sa trenutno nešto malo većom podrškom birača od 21 posto, kao i Joe Biden sa 39 posto, su u odnosu na standardne vrijednosti u njihovim zemljama, na, istorijski gledano, izrazito niskom nivou. Friedrich Merz je u nedavnom istraživanju, provedenom od strane instituta DeutschlandTrend extra, imao 40 posto podrške, što je skromna vrijednost za opozicionog lidera s obzirom na performans još aktuelne vlade. Naredne sedmice će, s obzirom na kratkoću vremena, kampanja biti manje usmjerena na postavljanje novih tema i sadržaja. Umjesto toga, vođe stranaka će morati učiniti sve kako bi vratili povjerenje birača.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu