„Sjedinjene Američke Države koriste transformaciju evropskog energetskog snabdijevanja kako bi proširile svoj geopolitički utjecaj na Balkanu. Ulaganjima u gasovode i LNG terminale te dugoročnim ugovorima o isporuci kapljenog gasa žele postati najvažniji snabdjevač gasa na Balkanu. Međutim, u Briselu raste zabrinutost da bi Evropa time mogla jednu staru ovisnost zamijeniti novom", piše njemački list Kölner Stadtanzeiger.

Autor teksta Gerd Höhler osvrće se na Privredni forum u Dubrovniku, na čijim su marginama američke kompanije nedavno potpisale ugovore vrijedne više milijardi dolara. "Među najvažnijim projektima je izgradnja plinovoda „Južna interkonekcija" (Southern Interconnection), kojim bi američki tečni gas (LNG) sa Krka bio transportovan u Bosnu i Hercegovinu", navodi list. 

Plinovod dug 236 kilometara, čija se vrijednost procjenjuje na 1,5 milijardi dolara, finansirat će, izgraditi i njime upravljati američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC., kaže se dalje u tekstu i dodaje da AAFS ima bliske veze s okruženjem predsjednika Donalda Trumpa, te da je američki ministar energetike Chris Wright rekao da će ovaj projekat imati podršku američke vlade.

Potiskivanje ruskog plina

U kelnskom listu se potom navodi strateški značaj, koji ovaj projekat ima za BiH."Zemlja trenutno gotovo sav svoj gas uvozi iz Rusije putem gasovoda TurkStream preko Bugarske i Srbije. Puštanjem u rad Južne interkonekcije, planiranim za 2028. godinu, Bosna i Hercegovina bi prvi put dobila direktan pristup neruskim izvorima gasa", navodi list. 

Potom se kritikuje što je vlada u Sarajevu dodijelila 30-godišnju koncesiju za izgradnju i upravljanje plinovodom američkoj kompaniji, posebnim zakonom i bez javnog tendera, kao i da se to nije dopalo Briselu. 

„EU upozorava da zaobilaženje standardnih procedura javnih nabavki može ugroziti integraciju zemlje kao kandidata u evropsko energetsko tržište i otežati pristup sredstvima iz Razvojnog plana EU za Zapadni Balkan. Ali, uprkos tim rezervama, američke investicije u regiji uglavnom su dobrodošle. Mnoge zemlje Zapadnog Balkana i dalje su snažno ovisne o ruskom gasu. Njihova energetska infrastruktura je zastarjela, a evropska sredstva za modernizaciju mreža stižu sporo",  piše Kölner Stadtanzeiger.

U tekstu se spominje i da pregovori o pristupanju EU napreduju veoma sporo. iako je ruska agresija na Ukrajinu povećala sigurnosni i energetski značaj Zapadnog Balkana. "U međuvremenu, SAD sklapaju dealove. Američki Kongres je u februaru usvojio zakon pod nazivom „Western Balkans Democracy and Prosperity Act", čiji je cilj produbljivanje ekonomske saradnje sa zemljama regije i podsticanje američkih ulaganja, pri čemu tečni gas ima ključnu ulogu."

Grčka kao energetski partner

U tekstu se potom navodi kako analitičari Instituta za energetsku ekonomiju i finansijske analize (IEEFA) očekuju da bi udio američkog LNG-a do 2028. mogao porasti na 80 posto kad je riječ o evropskom uvozu tečnog plina. "U Grčkoj je već u prvom kvartalu 2026. godine čak 66 posto LNG uvoza dolazilo iz SAD-a", navodi list. 

Sjedinjene Države pritom, navodi list, smatraju Grčku svojim najvažnijim energetskim partnerom u istočnom Mediteranu. "Iz grčkih LNG terminala u Revithousi i Aleksandrupoliju američki plin se preko takozvanog „vertikalnog koridora" transportuje prema Bugarskoj, Rumuniji, Moldaviji, Mađarskoj pa sve do Ukrajine. Mreži se planiraju priključiti i Sjeverna Makedonija i Srbija", stoji u tekstu. 

EU ulazi u novu zavisnost

Američki LNG, navodi list, pomaže zamijeniti ruski plin iz gasovoda. „S druge strane, raste zabrinutost da Evropa ulazi u novu stratešku zavisnost – ne samo ekonomsku nego i geopolitičku", upozorava se u članku njemačkog lista i citira potpredsjednica Evropske komisije Teresa Ribera, koja je upozorila da EU znatno povećava svoju zavisnost o uvozu tečnog gasa iz SAD-a.

„Američka energetska ofanziva dio je šire strategije. Američke kompanije ulažu i u digitalnu infrastrukturu na Balkanu kako bi potisnule kineske dobavljače poput Huawei i ZTE. Paralelno s tim, SAD jačaju i svoje vojno prisustvo u regiji", piše Kölner Stadtanzeiger i zaključuje:

„Energetska, infrastrukturna i odbrambena politika sve se više isprepliću. Dok Evropska unija sporo napreduje sa procesom proširenja, Sjedinjene Države kroz LNG isporuke i strateške investicije osiguravaju sve veći uticaj u regiji, koja se nakon završetka Hladnog rata dugo smatrala evropskom interesnom sferom."

*Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava nužno stavove redakcije.