Demokratski grijeh sa najavom. I zapadne demokratije ograničavaju slobodu medija, što se još jednom pokazalo tokom protesta zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda u SAD: izvještač CNN-a uhapšen je pred kamerom, dopisnik švedskih novina povrijeđen gumenim mecima, pucano je i na reportera DW Štefana Simonsa.

Za razliku od autoritarnih režima, u SAD i Brazilu predsjednici Tramp i Bolsonaro retorikom usmjerenom protiv medija i širenjem lažnih vijesti podstiču podjele u društvu i nasilje. Takav opasan razvoj nije ograničen samo na te dvije američke zemlje, već uključuje i evropske zemlje, poput Malte, Crne Gore, Slovačke, Poljske, Mađarske, Velike Britanije, Češke i Italije.

„Jasna slika neprijatelja"

„Tramp demonizuje medije i izgradio je jasnu sliku neprijatelja", kaže u razgovoru za DW Kristijan Mir, šef njemačkog odjeljenja organizacije Reporteri bez granica. „Proteklih dana smo u SAD ukupno registrovali 68 napada na novinare."

Pročitajte još: Bijela Amerika mora da uvidi sistemski rasizam

Zajedno sa 26 drugih napada na predstavnike medija, koje je zabilježila onlajn-platforma „US Press Freedom Tracker“, dolazi se do 94 slučaja nasilja protiv predstavnika medija, samo u SAD, od početka ove godine.

Oni vladaju „protiv sistema"

Kristijan Mir kaže da se takav razvoj događaja mogao predvidjeti. „Mediji se doživljavaju kao dio navodnog sistema. Takvo shvatanje medija svjesno šire populistički predsjednici kao što su Tramp i Bolsonaro“, smatra Mir i dodaje da oni žele da pokažu da mogu da vladaju i „protiv sistema“.

U Brazilu su 25. maja vodeći mediji u zemlji najavili da obustavljaju izvještavanje iz predstavništva vlade „Alvorada“ u glavnom gradu Braziliji, zbog nedovoljne bezbjednosti. Televizijske kuće „Globo“ i „Bandeirantes“, vodeći dnevni list „Folha de S. Paulo“, kao i portal „Metrópoles" saopštili su da svoje novinare više neće slati u zvanično sjedište predsjednika.

Razlog za to je učestalo širenje neprijateljstva od strane pristalica brazilskog predsednika. Kada su prijetili da će napasti dio rezervisan za medije, bezbjednosne službe brazilskog predsjednika nisu reagovale kako bi zaštitile novinare.

Bolsonaro redovno vrijeđa predstavnike medija. Kada su novinari početkom maja pokušali da saznaju zašto je smijenjen šef savezne policije, izdrao se na njih rekavši im da „ućute“. Kada je krajem marta jedan pristalica Bolsonara optužio novinare da „žele da okrenu narod protiv predsjednika", Bolsonaro se sa tim složio.

Savjet Evrope upozorava

I u Evropi je sve više napada na novinare i medijske kuće, pokazuje izvještaj Savjeta Evrope o slobodi medija 2020. U izvještaju se navodi da su 2019. godine ukupno zabilježena 142 ozbiljna napada na novinare u 32 od 42 zemlje-članice.

Reporteri bez granica u svom aktuelnom izvještaju o slobodi medija upozoravaju na povećanu opasnost za medije u zemljama kao što su Bugarska, Rumunija, Mađarska, Poljska, Grčka, Hrvatska, Malta i Velika Britanija.

„U Velikoj Britaniji vlasti uvijek iznova ograničavaju medijske slobode, često pozivajuću se na nacionalnu bezbjednost“, navodi se u izvještaju Reportera bez granica. Evropski sud za ljudska prava 2018. godine je masovno špijuniranje novinara u toj zemlji ocijenio kao kršenje osnovnog prava na slobodu izražavanje i slobodu štampe.

„Trampeskna" retorika Borisa Džonsona

„Način na koji se u Velikoj Britaniji mediji diskredituju i novinari paušalno optužuju, uveliko podsjeća na izjave Trampa“, smatra šef njemačkog odjeljenja organizacije Reporteri bez granica Kristijan Mir. Novinari se udaljuju sa konferencija za štampu, a retorika Borisa Džonsona je „skoro pa ’trampeskna’.“

Korine Vela, sestra novinarke Dafne Karuane Galicije, ubijene na Malti 2017. godine, u jednu rečenicu je sažela napade na medije u demokratskim zemljama: „Novinari nisu u najvećoj opasnosti kada izvještavaju iz ratnih područja, već kada otkriju korupciju u sopstvenoj zemlji."

Pročitajte još: Mafijaški rasplet na Malti

Ukoliko se novinari više ne osjećaju bezbjedno u nekoj od zemalja EU, to je onda bezbjednosni rizik za čitavu Evropu, ocijenila je Korine Vela u novembru 2019. godine u Berlinu, na kongresu „Coreact“ organizacije „Mafija, ne hvala“.

Kristijan Mir se pribojava da bi strah od nemira Tramp u predizbornoj kampanji mogao da iskoristi za sebe. Zato su predsjednik SAD i vodeći političari republikanaca toliko uzdržani u osudi policijskog nasilja. „Zvuči cinično“, kaže Mir, „ali kratkoročno bi nasilje moglo da bude od koristi Trampu“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android