Poljoprivredna politika u Njemačkoj obično je u sjenci. Problemi poljoprivrednika i cijene u supermarketima rijetko dospijevaju u udarne vijesti, naročito u vremenima ratova i jačanja autoritarnih tendencija širom svijeta.

Ipak, početkom godine uvijek postoji povod da se govori o poljoprivrednoj politici – kada u Berlinu svoja vrata otvara „Zelena sedmica“. Ove godine ovaj međunarodni sajam poljoprivrede obilježava stogodišnjicu postojanja. Tim povodom Fondacija „Hajnrih Bel“, bliska Zelenima, objavila je svoj „Atlas korporacija 2026“.

Cijene rastu, gazdinstva nestaju

Zaključak studije je jasan: u Njemačkoj nestaje sve veći broj, prije svega malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava. Kada je riječ o otkupu mlijeka, mesa i povrća, domaćim tržištem dominiraju samo četiri velika trgovačka lanca, koji diktiraju cijene i poljoprivrednicima ostavljaju malo prostora za opstanak.

Kupci u supermarketima od tog pritiska trgovaca na poljoprivrednike imaju malo koristi. Prema anketi Saveza potrošačkih centara, 68 odsto građana navodi da rast troškova života najviše osjećaju u cijenama hrane. Od 2020. godine, cijene prehrambenih proizvoda porasle su za oko 35 odsto.

Velika opterećenja zbog pandemije i rata u Ukrajini

„Atlas korporacija" izdvaja dodatni razlog za rast cijena mesa u prodavnicama: „Pandemija korone i ruski napad na Ukrajinu pokazali su koliko su globalni lanci snabdjevanja hranom krhki i koliko snažan može biti uticaj nestabilnih cijena nafte i gasa. Naš prehrambeni sistem je posebno podložan krizama i naglim skokovima cijena, jer je snažno koncentrisan.“

Četiri velika trgovačka koncerna u Njemačkoj u velikoj mjeri dijele tržište među sobom. Na panel-diskusiji političara, koju je na otvaranju Zelene nedjelje organizovao Njemački savez poljoprivrednika, šef poslaničke grupe SPD-a u Bundestagu, Matijas Mirš, to je ovako sažeo: „Od 2020. godine imamo rast cijena hrane od 35 procenata, ali to nije dovelo do rasta prihoda poljoprivrednika. Imamo lanac snabdijevanja u kojem mnogi učestvuju, ali ne i potrošačice i potrošači.“ 

Broj velikih gazdinstava raste na istoku Njemačke

„Atlas korporacija" fondacije Hajnrih Bel navodi i konkretne podatke: između 2010. i 2024. godine broj poljoprivrednih gazdinstava u dvije istočnonjemačke pokrajine, Meklenburg-Prednjoj Pomeraniji i Saksoniji, porastao je za oko polovinu.

U svim ostalim saveznim pokrajinama, uključujući tradicionalna poljoprivredna područja poput Bavarske i Šlezvig-Holštajna, broj gazdinstava je, naprotiv, dramatično opao. Šefica poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu, Brita Haselman, zaključuje: „Vidimo da sve više gazdinstava nestaje i da se upravo mala i srednja ne mogu održati.“

Komisija za monopole zabrinuta

Nakon žestokih protesta poljoprivrednika protiv poskupljenja biodizela, tadašnja savezna vlada (SPD, Zeleni i FDP) je 2024. godine angažovala Monopolsku komisiju da ispita koncentraciju u sektoru maloprodaje hrane. Riječ je o nezavisnom savjetodavnom tijelu od pet stručnjaka koje priprema izvještaje za saveznu vladu.

Predsjednik komisije Tomaso Duso je izjavio: „Moć maloprodaje hrane, a djelimično i proizvođača, značajno je porasla na štetu potrošača, dok je poljoprivreda često izložena rizicima svjetskog tržišta.“

Na tom svjetskom tržištu, njemački poljoprivrednici će se uskoro morati nadmetati u okvirima novog Merkosur sporazuma. Nakon iscrpljujućih, dugogodišnjih pregovora, ambasadori 27 država članica EU početkom godine većinom su se izjasnili za sporazum o slobodnoj trgovini sa Brazilom, Argentinom, Paragvajem i Urugvajem. 

Suština tog sporazuma je ukidanje carina. EU se nada većem izvozu automobila i hemijskih proizvoda, dok južnoameričke države žele da povećaju izvoz poljoprivrednih proizvoda. To dodatno brine njemačke poljoprivrednike.

Zeleni, uprkos kritikama, za Merkosur

Mnogi stručnjaci strahuju da bi sporazum mogao da potkopa visoke standarde EU u oblasti zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. Političarka stranke Zelenih, Haselman, dijeli te zabrinutosti, ali ipak podržava sporazum, o kojem još treba da se izjasni Evropski parlament.

U vremenima rastućeg nacionalizma, takav sporazum sa mnogim državama sam po sebi predstavlja vrijednost, argumentuje ona: „Za Evropu, pa i za Njemačku, važno je to učiniti. Da pokažemo da smo u stanju da kao Evropljani uspostavimo fer trgovinske sporazume sa drugim državama.“

SPD predlaže „korpu osnovnih namirnica“

Socijaldemokrate su predložile da se osnovne životne namirnice u supermarketima prodaju po sniženim cijenama u okviru takozvane „korpe osnovnih namirnica“, kako bi se ublažio rast cijena. Predsjednik humanitarne organizacije „Tafel Dojčland“, Andreas Štepfhun, skeptičan je prema toj ideji: „Ako se želi promijeniti socijalna situacija u zemlji, mora se promijeniti prihod ljudi."

Politika bi morala više da se bavi rastućim siromaštvom, rekao je Štepfhun za Katoličku novinsku agenciju (KNA). Tafel u Njemačkoj vodi oko 970 ustanova i, prema sopstvenim podacima, ima oko 1,5 miliona korisnika.

Uprkos svim kritikama na račun supermarketa i njihove koncentracije, visokih cijena i zabrinutosti za male poljoprivrednike, šef poslaničke grupe demohrišćana CDU/CSU u Bundestagu, Jens Špan, ostaje optimista: „Nijemci dobijaju najbolju hranu u istoriji čovečanstva, od najbolje obrazovanih poljoprivrednika u istoriji čovječanstva – po relativno povoljnim cijenama, u istorijskom poređenju.“

Zelena sedmica u Berlinu otvara se ovog petka 16. januara i traje do 25. januara.