U njemačkim pokrajinama Saksoniji i Tiringiji u nedjelju, 1. septembra, održavaju se pokrajinski izbori. Posljednji su bili prije pet godina - 2019. Za njemački javni servis ARD, Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap u obje pokrajine je od 19. do 21. augusta 2024. sproveo ankete među građanima s pravom glasa. Rezultati su zaokruženi na cijele procente. Kako se izričito navodi - ovo nije prognoza, već odražava političko raspoloženje desetak dana prije izbora.

Prema tim anketama nijedna stranka ne bi dobila apsolutnu većinu i morala bi formirati koaliciju. CDU je prva ili druga po snazi. Isto važi i za Alternativu za Njemačku (AfD). Međutim, sve ostale stranke u Saksoniji i Tiringiji isključuju koaliciju s AfD. Drugačije stoje stvari s novoosnovanom strankom Savez Sahra Wagenknecht (BSV).

Saksonija: Tjesna utrka između CDU-a i AfD-a

Sa više od četiri miliona stanovnika, Saksonija je sedma po veličini od 16 njemačkih pokrajina. Glavni grad je Dresden, a najmnogoljudniji je Leipzig sa skoro 620.000 stanovnika. Graniči se s pokrajinama Bavarskom, Tiringijom, Saksonijom-Anhalt i Brandenburgom, kao i državama Poljskom i Češkom.

Saksonija je od ponovnog ujedinjenja Njemačke tradicionalno uporište CDU-a, gdje je 1990-ih imala apsolutnu većinu birača i bez prestanka davala premijera. Međutim, prije pet godina, morala je ući u trostranački savez sa Zelenima i SPD-om. Veliko je pitanje hoće li ova koalicija moći nastaviti vladati i nakon izbora 1. septembra. Sudeći po ovoj anketi, više ne bi imala većinu.

Prema istraživanju za ARD, CDU može računati na 31 posto glasova, čime je i dalje najjača stranka.

AfD joj je za petama, sa 30 posto. Alternativa za Njemačku je 2014. baš u Saksoniji prvi put ušla u jedan njemački pokrajinski parlament.

Savez Sahra Wagenknecht dobio bi 14 posto glasova. Dvostranačka koalicija CDU-a i BSV-a imala bi veoma tjesnu većinu. Lider CDU-a Friedrich Merz u junu je odbacio mogućnost koalicije s BSV-om na saveznom nivou, ali je nije isključio na pokrajinskom nivou.

A sadašnji koalicioni partneri demohrišćana u Saksoniji ovako stoje: SPD 7 posto i Zeleni 6 posto glasova.

Ljevica ima 4 posto i po prvi put na izborima u istočnoj Njemačkoj mogla bi ne doseći cenzus od 5 posto. Međutim, izborni zakon Saksonije kaže: ako stranka osvoji dva direktna mandata, ući će u parlament sa snagom poslaničke grupe čak i ako bude ispod praga od pet posto.

Sve ostale stranke trenutno imaju ukupno 8 posto - među njima su i FDP i Slobodni birači, što znači da imaju manje od 3 posto glasova.

Saksonci i dalje žele da ih vodi CDU i Kretschmer

Iako je većina Saksonaca nezadovoljna radom pokrajinske vlade, istovremeno većina njih - 58 posto - željela bi da CDU i ubuduće vodi pokrajinsku vlast. AfD na čelu vlade željelo bi 27 posto Saksonaca, dok 15 posto nije imalo nikakve preferencije.

Ako bi Saksoncima bilo dozvoljeno da direktno biraju svog premijera, većina (58 posto) bi izabrala sadašnjeg premijera Michaela Kretschmera (CDU). A 20 posto bi glasalo za Jörga Urbana (AfD).

Tiringija: Daleko najjača je Alternativa za Njemačku

Tiringija se nalazi u samom središtu Njemačke, a susjedi su Saksonija, Saksonija-Anhalt, Donja Saksonija, Hesen i Bavarska. Ima oko 2,1 milion stanovnika i po tome je na 12. mjestu od 16 pokrajina. Glavni grad Erfurt, sa oko 210.000 stanovnika, je i najmnogoljudnije mjesto.

I Tiringija je dugo nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. bila pod vlašću CDU-a, sve do 2014. kada je Bodo Ramelow Ljevicu doveo do historijskog rezultata: više od 28 posto. To je bilo drugo mjesto - iza CDU-a – ipak, bilo je dovoljno za prvu pokrajinsku vladu na čelu s premijerom iz stranke Ljevice.

Na posljednjim pokrajinskim izborima 2019. Ljevica je ponovo postigla nešto historijsko: dobila je čak 31 posto i po prvi put bila najjača snaga u nekom parlamentu u Njemačkoj. Od tada vlada u koaliciji sa SPD-om i Zelenima.

Međutim, prema aktuelnoj anketi ARD-a, vladajuća koalicija nema šanse: Ljevica bi dobila samo 13 posto, SPD 7 posto glasova, dok Zeleni sa 3 posto ne bi ni ušli u parlament. Sa 30 posto podrške, najjača stranka u Tiringiji - i po prvi put na nekim pokrajinskim izborima u Njemačkoj - bila bi AfD, koju tamošnja kancelarija za zaštitu Ustava klasificira kao definitivno desničarsku ekstremističku.

Iza nje je CDU sa 23 posto, a slijedi Savez Sahra Wagenknecht, koja bi trenutno mogla očekivati 17 posto glasova. Na sve ostale stranke otpada 7 posto glasova.

Ne žele Ljevicu na vlasti, ali hoće Ramelowa za premijera

Deset dana prije izbora u Tiringiji, 68 posto ispitanika je smatralo da bi neka druga stranka trebala voditi pokrajinu, dok je samo 24 posto za to da vladu i dalje vodi Ljevica.

Međutim, premijer Bodo Ramelow (Ljevica) ima doduše manju podršku nego prije pet godina, ali još uvijek daleko najveću od svih kandidata: 50 posto građana smatra da bi on bio dobar premijer, dok 37 posto kaže ne.

Mario Voigt (CDU) ima podršku 23 posto birača kao budući premijer, dok 44 posto kaže ne.

Samo 17 posto birača s pravom glasa u Tiringiji vjeruje da bi glavni kandidat AfD-a Björn Höcke bio dobar premijer, dok velika većina od 67 posto jasno kaže ne. Još manje birača, njih 16 posto, smatra da bi Katja Wolf, kandidatkinja BSV-a, bila dobra premijerka, dok 39 posto kaže ne.

U svakom slučaju, u Tiringiji će biti teško formirati vladu. Prema ovoj anketi, većina u parlamentu mogla bi se formirati samo uz trostranački savez u koji bi bili uključeni CDU, BSV i - Ljevica ili SPD.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu