Jednog jutra sredinom februara ogromna ruska zastava pojavila se na katedrali u Salisburyju. Neko se, najvjerovatnije pod okriljem mraka, popeo na skelu, kako bi zakačio bijelo-plavo-crvenu zastavu o srednjovjekovni grb grada. "Hvala Bogu da je u međuvremenu skinuta", izjavio je Džon Glen. konzervativni poslanik ovog grada na jugu Engleske. "Kakav glup potez koji je izrugivanje groznim događajima koje je Salisbury morao iskusiti prošle godine."

No, sa stanovišta britanske vlade još je očitija umiješanost Rusije u ove "grozne događaje". Posljedice se i dalje osjećaju - a da nisu detaljnije razjašnjeni svi detalji slučaja.

Dvije osobe bez svijesti  i jedan trag

Dana 4. marta 2018. godine muškarac i žena pronađeni su bez svijesti na klupi u parku. Brzo se ispostavilo da je riječ o dvostrukom ruskom agentu Sergeju Skripalu i njegovoj kćerki Juliji. Gotovo isto tako brzo postalo je jasno da su otrovani  - i to nervnim otrovom pod nazivom "novičok”. Trag je vodio do Skripalove domovine Rusije, gdje je ovaj agent pao u nemilost zbog odavanja ruskih tajni. Britanska premijerka Theresa May je 12. marta u Donjem domu britanskog parlamenta izjavila da "najverovatnije" Rusija stoji iza napada.

U bolnici je ocu i kćerki Skripal spašen život, ali četiri mjeseca nakon napada došlo je do kolateralne štete: Jedan britanski par sa sela je u Salisburyju našao bocu u kojoj je otrov očigledno prokrijumčaren. Oboje su došli u kontakt sa ostacima nervnog agensa. Žena je umrla od trovanja a njen suprug oslijepio.

Zatrovana diplomatija

Dok su se Sergej i Julija Skripal borili za svoje živote, političke reakcije su eskalirale. Dva dana nakon napada, britanski ministar vanjskih poslova Boris Džonson izjavio je da ne želi upirati prstom ​​na druge. Pa ipak, on je Rusiju nazvao "zlom i razarajućom  destruktivnom silom". Pozvani su ambasadori, postavljeni su ultimatumi, a iz Velike Britanije i Rusije je izbačeno na desetine diplomata.

Dvadesetak zapadnih zemalja su se takvim potezom otvoreno stavili na stranu Velike Britanije. U septembru je London ponovo zaoštrio ton: Ben Wallace, državni sekretar za sigurnost, izjavio je da je odgovornost za trovanje "u konačnici" na samom predsjedniku Putinu, čija vlada " finansira, usmjerava i kontrolira vojnu obavještajnu službu".

Potraga za počiniocima

Samo što se slegnuo prvi talas političkih reakcija, došlo je do pomaka u istrazi. Britansko pravosuđe je početkom septembra podiglo optužnicu protiv dvojice muškaraca i protiv njih raspisalo Interpolovu potjernicu i nalog za hapšenje. Uz to je Velika Britanija objavila snimke dvojice muškaraca sa nadzornih kamera i imena pod kojima su ušli u Veliku Britaniju. Predsjednik Putin je sugerisao dvojici privatnih lica, koja su poznata ruskim vlastima, da je najbolje da se sami očituju, što su oni i uradili: u intervjuu za državnu rusku televiziju RT, oni su izjavili da su putovali u Salisbury kao turisti. Čak ni neki Rusi, naklonjeni Kremlju, nisu mogli da povjeruju u ovu priču.

U roku od mjesec dana od podizanja optužnice, investigativni portal Bellingcat objavio je identitet dvojice muškaraca, koji su bili oficiri vojne obaveštajne službe GRU: Bellingcat je rekonstruisao kako su Aleksandar Miškin i Anatolij Čepiga ušli u Veliku Britaniju pod drugim imenima. Rusija je odbacila sve optužbe.

Nove sankcije, nove istrage

SAD su uvele nove sankcije Rusiji u jesen - uglavnom zbog uplitanja u predizbornu kampanju 2016. godine, ali i eksplicitno zbog slučaja Skripal. Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je "zle" sankcije na samitu G20 u Argentini - on i dalje odbacuje svaku rusku odgovornost. EU je u januaru stavila rukovodioce ruske vojne obaveštajne službe GRU i dva navodna atentatora na listu sankcija.

Tek na marginama Minhenske konferencije o sigurnosti u februaru održani su zvanični diplomatski razgovori između Velike Britanije i Rusije - prvi nakon 11 mjeseci prekida svakog kontakta. Ubrzo nakon toga, Bellingcat je predstavio nove rezultate istrage o trećem osumnjičenom saučesniku po imenu Denis Sergejev, koji je takođe oficir GRU. On je, prema navodima istrage, bio umiješan i u napad bojnim otrovom u Bugarskoj. No, Rusija i dalje odbija sve optužbe.

Nervni otrov unio više saznanja u istragu

Godinu dana nakon napada na Sergeja i Juliju Skripal, politička i kriminalna obrada slučaja još uvijek nije završena. No, ovaj slučaj je doveo do fundamentalne promjene u kontroli hemijskog oružja: Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) objavila je u junu  da je dobila dodatna ovlaštenja od svojih država članica.

U prošlosti, inspektorima je bilo dozvoljeno samo da provjere da li su korišteni hemijski ratni otrovi. Stoga je trebalo osigurati apsolutnu političku neutralnost ove grupe. Nakon napada hemijskim bojnim oružjem u ratu u Siriji, to je značilo da počinioci ne mogu biti pozvani na odgovornost. Sada bi međutim trebalo dozvoliti inspektorima da prate tragove koji vode otkrivanju počinilaca.

Pitanje je međutim da li bi reforma OPCW-a, da je ranije stupila na snagu, mogla spriječiti trovanje Skripala, jer Rusija ne prihvata proširenje nadležnosti inspektora OPCW-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android