Njemački kancelar Friedrich Merz nije skrivao ljutnju zbog mađarskog premijera Viktora Orbana i njegova blokiranja kredita od 90 milijardi eura za Ukrajinu. „To je čin grube nelojalnosti unutar Europske unije kakav do sada nismo doživjeli u ovakvom obliku", rekao je Merz nakon summita EU-a u Bruxellesu. To, rekao je Merz, šteti sposobnosti djelovanja i ugledu Europske unije u cjelini.

Orbánovo ponašanje u odnosu na Ukrajinu „imat će posljedice koje daleko nadilaze taj pojedinačni događaj", upozorio je Merz. Čak su i oni koji su na summitima EU-a prisutni mnogo dulje nego on sami bili „duboko uzrujani" ovakvim ponašanjem, naglasio je kancelar.

Kredit ipak na mala vrata?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ipak je nakon summita izrazila optimizam da će kredit za Ukrajinu biti odobren. EU će Ukrajini osigurati kredit na ovaj ili onaj način, naglasila je von der Leyen.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa rekao je da su ostali državni i vladini čelnici EU-a jasno osudili Orbanovo ponašanje. „Nitko ne može ucjenjivati Europsko vijeće", naglasio je Costa.

Mađarska i Slovačka su na summitu, unatoč pritisku ostalih država članica, ostale pri svom blokiranju kredita od 90 milijardi eura. Orban je spreman povući veto tek kada Mađarska ponovno počne dobivati rusku naftu.

Mađarska optužuje Ukrajinu da sprječava nastavak isporuke nafte naftovodom Družba. Taj naftovod vodi iz Rusije preko Bjelorusije i Ukrajine do Mađarske i Slovačke.

Ukrajina odbacuje te optužbe i naglašava da naftovod trenutačno nije upotrebljiv zbog posljedica ruskih zračnih napada. Za potrebne popravke je potrebno još otprilike mjesec i pol dana, poručeno je iz Kijeva.

Kako procjenjuju promatrači, Orban i njegova stranka Fidesz cijelu kampanju za izbore koji će se održati 12. travnja svode na protivljenje Ukrajini i EU-u, tvrdeći da oni su u dosluhu kako bi doveli na vlast njegova izbornog suparnika Petera Magyara iz stranke Tisza. 

Ni pod koju cijenu u rat

Druga velika tema jednodnevnog sastanka Vijeća EU-a bio je i rat u Iranu. Državni i vladini čelnici EU-a su u Bruxellesu potvrdili da isključuju aktivno sudjelovanje u ratu. Uz to su zahtijevali „moratorij na napade na energetsku i vodoopskrbnu infrastrukturu".

Sudionici summita u svojoj završnoj izjavi pozdravili su i spremnost država članica da osiguraju Hormušku tjesnac „čim se za to ispune preduvjeti". Friedrich Merz potvrdio je da bi se Njemačka mogla uključiti u mjere osiguranja. „No to je moguće tek kada prestanu borbena djelovanja", dodao je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je nakon summita da njegova vlada planira razgovarati sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a o uspostavi okvira UN-a za osiguranje tog za globalnu trgovinu naftom važnog morskog prolaza. Za provedbu takve misije morala bi, međutim, najprije prestati borbena djelovanja.

Nećemo dopustiti da se ponovi 2015.

Osim opskrbe energijom druga velika briga za EU su moguće masovne migracije. Čelnici EU-a ne žele biti iznenađeni mogućom migracijskom krizom uslijed eskalacije situacije na Bliskom istoku. „Nećemo dopustiti da se 2015. ponovi", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon summita EU-a u Bruxellesu. Zasad se zbog situacije ne primjećuju migracijska kretanja prema Europi, ali EU mora biti pripremljen. 

U završnim izjavama državnih i vladinih čelnika stoji da je EU spreman koristiti svoje diplomatske, pravne, operativne i financijske instrumente kako bi spriječio „nekontrolirana migracijska kretanja". „Sigurnost i nadzor vanjskih granica Europske unije bit će dodatno ojačani."

Kritika na račun Izraela

Sudionici samita osudili su i nasilje doseljenika na Zapadnoj obali. „Europsko vijeće odlučno osuđuje kontinuirano i sve veće nasilje doseljenika nad palestinskim stanovništvom, uključujući nasilje prema kršćanskim zajednicama", stoji u izjavi objavljenoj u četvrtak navečer u Bruxellesu. U njoj je također potvrđen zahtjev da se poštuje status quo svetih mjesta u Jeruzalemu.

Čelnici zemalja EU-a uz to odlučno osuđuju mjere kojima Izrael želi proširiti svoju prisutnost na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jeruzalem. Izrael bi trebao ispuniti svoje obveze prema međunarodnom pravu i zaštititi palestinsko stanovništvo na okupiranim područjima.

Prema izraelskom dnevniku „Haaretz", samo od početka mjeseca sedam Palestinaca ubijeno je u napadima izraelskih doseljenika. Nasilje doseljenika znatno se pojačalo od terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023.