"Evropska unija nije savršena, ali je najbolji instrument koji imamo kako bismo odgovorili na izazove." Ovo je rečenica koju su šefovi država ili vlada, koji su se ovog petka sastali na Malti, napisali još u septembru u Bratislavi na prvom Samitu EU nakon refrenduma o izlasku Velike Britanije. Oni žele da nastupe i sada jedinstveno bez obzira što Britanci nisu na bordu. Unija treba da bude reformisana, dogovoreno je bilo u Bratislavi. U kom smjeru i s kojim ciljem o tome će se govoriti na Samitu EU u Rimu 25. marta ove godine.

No, sa tim što je dogovoreno u Bratislavi nije se daleko odmaklo. Naime, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Holandija i Italija žele da se saradnja dodatno produbi, dok Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska naglašavaju da žele da se više odlučuje na nacionalnom nivou a ne na nivou Unije. Onda su tu još optužbe država sjeverne Evrope na račun država na jugu EU koje navodno ne čine dovoljno da unaprijede svoj privredni rast. No, uprkos svim razlikama, postoje i zajednički interesi, kažu diplomate EU.

Tramp nevidljivo za istim stolom

Drugi izazov na Samitu EU na Malti će, s obzirom na njegove napade na Evropsku uniju, svakako biti Donald Tramp (Trump). "On je za mnoge u Evropi noćna mora", kazao je poslanik njemačkog SPD-a u Evropskom parlamentu (EP), Jozef Jo Lajnen (Josef Jo Leinen). On takođe navodi kako se autokratama mora suprotstaviti, i u tom smislu pominje i ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog Redžepa Tajipa Erdogana.

Ali, ne gledaju svi šefovi država i vlada na novu američku adminstraciju tako kritički - Poljska i Mađarska na primjer. Predsjednik Savjeta Evrospke unije Donald Tusk pak upozorava da "Tramp predstavlja opasnost za Evropu". On i ruskog predsjednika Putina vidi kao "opasnost" i od njega je iznova zahtijevao da sprovede primirje na istoku Ukrajine. Poslanik socijaldemokrata u EP, Jo Lajnen kaže kako je Tusk uputio pismo šefovima država i vlada zemalja EU u kojem stoji - 'zajedno ćemo opstati, razdvojeni propasti'. "Interesantno je to što se radi o citatu iz američkog ustava. A zašto ne bismo upotrijebili taj moto i za Evropsku uniju", pita se Lajnen.

Pokazuje li Evropa odlučnost?

Samo dan prije početka samita na Malti, mađarski premijer Viktor (Victor) Orban primio je ruskog predsjednika Putina. U Briselu se u pogledu ovog približavanja postavlja pitanje koliko će se Orban još držati dogovora o sankcijama EU Rusiji. No, i Italija i Austrija takođe izražavaju sumnju da su sankcije Rusiji opravdane.

Predsjedavajući poslaničkog kluba konzervativaca u EP, Manfred Veber (Weber) (CSU) zagovara dalje odlučne korake EU, posebno prema najbližim saveznicima. "Samit na Malti mora da signalizira evropsku jačinu. Mi u ovim trenucima doživljavamo jednu američku administraciju koja pod znak pitanja stavlja osnovne principe partnerstva. Evropa mora na to da odgovori samopouzdano, snažno i jasno; da nećemo trpjeti takav razvoj situacije u Vašingtonu", kazao je Veber za DW. On je naglasio da je EU privredno jednako toliko jaka kao i Sjedinjene Američke Države. "To znači da imamo snagu da branimo i sprovedemo svoje interese. Odlučujuće u svemu tome je jasan stav koji je iznio Donald Tusk", kaže Veber. 

Izbjeglice...

Njemačka kancelarka dolazi na Maltu sa svježim uvidom u to kako se u Turskoj sprovodi sporazum o izbjeglicama. Ona se u četvrtak u Ankari sastala sa turskim predsjednikom Erdoganom. Iz ugla mnogih evropskih država, Turska bi mogla biti primjer za odvraćanje izbjeglica od dolaska u Evropu i zatvaranje rute od Libije do Italije. S obzirom da se članice EU ne mogu dogovoriti o raspodjeli izbjeglica koje dolaze preko Grčke i Italije, sada će se provjeriti novi pristupi rješenju tog problema. Jedan od načina bi bio stvaranje kampova za izbjeglice koje budu spašene na moru a koje prema Evropi pokušavaju da prebace krijumčari. Srednjoročni cilj EU jeste da se izbjeglice zadrže na sjeveru Afrike i da se ne prebacuju za Italiju, odnosno da se odvrate od puta preko mora. To su protekle sedmice još jednom naglasili ministri unutrašnjih poslova EU.

"Mislim da to mora da se radi zajedno sa autoritetima u Libiji, bez obzira ko to bio. To je već dovoljno teško. Možda bismo i sami morali aktivno da se angažujemo na libijskoj obali. Imamo tajne službe i možemo da saznamo šta se tamo dešava. Na taj način bi se moglo spriječiti da krijumčari na izbjeglicama zarađuju milijarde i milijarde", predlaže Jo Lajnen.

Na ovom samitu će još učestvovati i britanska premijerka Tereza Mrej (Theresa May). Ona se izjasnila za jedan "žestok" Brexit, što znači i kompletno napuštanje unutrašnjeg tržišta EU. A zemlje EU izgleda da su se oporavile od prošlogodišnjeg šoka izazvanog Brexitom. No, kao što je rečeno i na posljednjem Samitu EU u Bratislavi: "Iako su neki odlučili da idu, EU će neizostavno opstati".