Nakon što je preživela glasanje o povjerenju u sopstvenoj Konzervativnoj stranci, Theresa May prisustvuje samitu EU. "Ona dolazi, ali problemi ostaju", rekao je jedan diplomata EU u Briselu. Nejasno je da li će ona imati uspjeha u svojoj namjeri da dobije još jednu pismenu izjavu o Brexitu.

Britanska premijerka će danas još jednom dobiti 15 minuta da održi govor kako bi ostalim šefovima država i vlada objasnila zašto bi, sa britanske tačke gledišta, trebalo poboljšati pravila o granici između Irske i Sjeverne Irske. Ovo reosiguranje, koje Sjevernu Irsku blisko vezuje za EU, u slučaju da se ne postigne novi trgovinski sporazum sa Ujedinjenim Kraljevstvom nakon 2020. godine, konačno je usaglašeno 25. novembra uz saglasnost Therese May.

Ali ako May "backstop" ne progura kroz parlament, cijeli sporazum o Brexitu sa EU bi mogao propasti. "Zato što se približavamo Brexitu bez sporazuma, EU bi bila spremna da donese dodatnu izjavu", rekao je jedan visoki zvaničnik EU prije Samita. EU može osigurati, na primjer, da nikada ne dođe do provedbe reosiguranja, rekao je isti zvaničnik i dodao da promjena suštine ne dolazi u obzir, kao i da se o Ugovoru o istupanje više neće diskutirati. 

Hoće li takvo objašnjenje biti dostupno danas kasno navečer, nakon prvog dana samita, nije jasno. Britanski i evropski pregovarači još uvijek raspravljaju oko pravnog oblika koji taj dopunski dokument treba imati: diplomatska bilješka, ugovor, protokol ili jednostavno politička izjava.

No, pitanje hoće li takav dokument iz Brisela biti dovoljan za kritičke članove britanskog Donjeg doma, na to vjerojatno ni sama May neće moći odgovoriti. Predsjednik Evropskog vijeća, Donald Tusk, stanje u Velikoj Britaniji je nazvao "ozbiljnim" i upozorio da bi se pripreme za Brexit bez ugovora morale ubrzati zbog nedostatka vremena.

Osim Brexit-haosa, pred EU su i drugi problemi koje će morati riješiti na svom samitu, kako je istakao Tusk u svom pozivnom pismu za samit:

Budžet

Šefovi država i vlada će tokom večere razgovarati o novcu: mora se usvojiti budžetski okvir za 27 država članica EU od 2021. do 2027. godine. Radi se o cifri od 1,3 biliona eura za tih sedam godina. Zapravo, to se namjeravalo uradiiti prije izbora za Evropski parlament u maju 2019. Ali razgovori su bili teški. Predviđeni datum je sada jesenji samit u oktobru 2019.

Neriješeno pitanje: Ko će popuniti budžetsku rupu Brexita, koju će neto platišama ostaviti Velika Britanija? Povjerenik EU za proračun Günther Oettinger je predložio da se polovina tih budžetskIh rupa zakrpi kroz štednju, a druga polovina kroz veće doprinose ostalih neto platiša (Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Švedska, Danska, Finska, Belgija, Austrija). Uostalom, oko 90 milijardi eura raspoređeno je tokom tih sedam budžetskih godina "Srednjoročnog finansijskog okvira" (MFF).

Nizozemska i Austrija ne žele plaćati više nego prije. Osim toga, proračun EU morao bi se općenito smanjiti, a ne povećavati, jer s Velikom Britanijom jedna velika zemlja napušta EU, upozorava nizozemski premijer Mark Rutte.

Također je vrlo kontroverzno pitanje treba li novčanu potporu iz budžeta ubuduće povezivati sa prihvatanjem izbjeglica. Populističke vlade Poljske i Mađarske se protive tome da se uplate povezuju sa pitanjem da li je neka zemlja pravna država – protiv obiju zemalja vode se trenutno procesi utrvrđivanja vladavine prava u njima, prema članku 7. Ugovora o Evropskoj uniji.

Reforme

U petak, države EU-a namjeravaju pokrenuti donošenje prvih reformi za monetarnu uniju: trebalo bi ojačati paket za spašavanja ESM, a euro države trebaju dobiti vlastiti proračun, kako bi podstakle ulaganja i ubrzale rast.

Nosioci reforme su Francuska i Njemačka, ali one zaostaju za onim što je prije godinu dana izvorno predložio francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se nalazi pod velikim unutarnjim političkim pritiskom.

Migracija

Zajednička migracijska politika i dalje je toliko kontroverzna da će se o njoj oprezno raspravljati samo na marginama samita. Isto kao i do sada, sve istočnoevropske države i dalje odbijaju prihvatiti izbjeglice. Italija je svoje luke zatvorila za spasilačke brodove. Trenutno se od slučaja do slučaja odlučuje, gdje smjestiti izbjeglice koje se prevoze iz Libije i spašavaju se na otvorenom moru. Budućnost mornaričke misije "Sophia", koja je, po nalogu EU, do sada spašavala brodolomnike također je nejasna. Njen mandat ističe krajem godine.

Ukupno broj izbjeglica koji još uvijek dolaze u Evropu značajno je opao. Iz Evropske komisije naglašavaju da se ne može govoriti o "krizi". Ministar odbrane Austrije Mario Kunasek (FPÖ) izjavio je početkom decembra da "Sophia" trenutno "samo" 180 osoba sedmično uspijeva prihvatiti. Države članice EU se slažu da bi vanjske granice trebale biti bolje zaštićene i u velikoj mjeri zatvorene kako bi se spriječila "ilegalna" migracija. Evropska agencija za granice "Frontex" treba dobiti 10.000 dodatnih graničnih službenika. No, oni za sada "stoje" samo na papiru, jer je budžetska sredstva za povećanje broja osoblja još nisu dostupna.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android