1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Puna elana: Češka predsjedava EU

Luboš Palata
30. juni 2022

Ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza, klimatske promjene i samit evropskih država: to su prioriteti češkog predsjedavanja Savjetom EU

Češki premijer Petr Fiala prolazi pored zastave EU  sjedištu vlade u Pragu
Češki premijer Petr FialaFoto: Tomas Tkacik/ZUMAPRESS/picture alliance

Od jula će Evropsku uniju predvoditi dva bivša rektora Masarikovog univerziteta u Brnu: češki premijer Petr Fijala i ministar za evropska pitanja Mikulaš Bek.

Fijala je politikolog, bio je rektor od 2004. do 2011. a njegov prijatelj i zamjenik, muzikolog Bek, bio je na čelu tog drugog po veličini češkog univerziteta odmah potom - od 2011. do 2019. godine.

Pod njihovim rukovodstvom, Masarikov univerzitet je postao jedan od najboljih u svijetu i svrstao se među deset najboljih univerziteta „Nove Evrope". Uz to je dostigao nivo univerziteta u Berlinu ili Beču („QS Students City").

Fijala i Bek sada žele da u EU ponove uspjehe koje su postigli kao rektori. Češka, koja 1. jula preuzima predsjedavanje Savjetom EU, hoće da se predstavi kao dio Zapadne a ne Istočne Evrope.

„Bio bih veoma srećan kada bi naše predsjedavanje EU značilo da nas više ne doživljavaju kao zemlju koja želi da uhvati korak sa Zapadom, već kao državu EU bez ako i ali", rekao je Mikulaš Bek za DW. „Da bi se to postiglo, može biti dovoljno da se uloga predsjedavajućeg obavlja profesionalno."

Češki ministar za evropska pitanja Mikulaš BekFoto: Regierung der Tschechischen Republik

Od malih stvari, kao što je tačnost u pregovorima sa EU, zavisiće da li će Češka Republika biti percipirana kao „normalna" zemlja EU, poput Danske ili Švedske. Ove zemlje ne dominiraju debatom o EU kao Francuzi ili Nijemci, ali umiju da je moderiraju.

Ukrajina kao glavni prioritet

Prag je svjestan koliko je njegov učinak na čelu Evropske unije determinisan ruskom agresijom i njenim uticajem na EU i svijet.

„Nije da je Ukrajina potisnula druge probleme, nego nam je pridodala još jedan veliki", rekao je Bek.

Poslije Poljske, Češka je od svih članica EU vjerovatno najsnažnija podrška Ukrajini, koju je napala Rusija: snabdijeva Kijev oružjem, uključujući tenkove i helikoptere a primila je i 350.000 izbjeglica.

Povodom predstojeće zime, češki ministar za evropska pitanja smatra da će glavni fokus biti prevazilaženje energetske krize koju je izazvala Rusija. „To je ključni zadatak, koji će odrediti kredibilitet Evropske unije", rekao je Bek. „To će biti još veći test za EU ​​od suočavanja sa kovid krizom." Ključno je da EU bude u stanju da obezbijedi adekvatan kapacitet za LNG terminale i transportne rute.

Havel: „Evropa kao zadatak"

To se podudara sa pet prioriteta češkog predsjedavanja, koje je premijer Petr Fijala predstavio novinarima u Pragu sredinom juna.

Češki premijer Petr Fiala na samitu EU u BriseluFoto: Lubos Palata/DW

To su upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratna rekonstrukcija Ukrajine, energetska bezbjednost, jačanje odbrambenih kapaciteta Evrope i bezbjednost sajber prostora, strateška otpornost evropske ekonomije i otpornost demokratskih institucija.

Moto češkog predsjedavanja glasi „Evropa kao zadatak". To je citat bivšeg predsjednika Vaclava Havela.

„Evropa, a sa njom i cijeli svijet, prolaze kroz fundamentalne promjene, jer je ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala našu sigurnost", rekao je Fijala novinarima, objašnjavajući da se mora raditi na novoj bezbjednosnoj arhitekturi za Evropu. Češka je svjesna da zadatak vođenja EU nije da promoviše „češke interese”. „Glavni zadatak češkog predsjedavanja biće postizanje konsenzusa u pojedinačnim oblastima i postizanje evropskog jedinstva", nastavio je Fijala.

Mega samit u Pragu

Iako je francusko predsjedavanje na samitu EU u junu već uspjelo da dodijeli status kandidata Ukrajini i Moldaviji, pitanje proširenja EU i saradnje sa susjednim zemljama biće u fokusu najvažnijeg neformalnog samita EU.

Samit EU će se održati u oktobru u Pragu i biće najveći skup te vrste, jer bi na njemu trebalo da učestvuju ne samo zemlje članice EU, već i druge evropske zemlje, „od Islanda do Ukrajine, bez obzira da li su članice EU", piše Fijala na svojoj Fejsbuk stranici. Šef češke vlade je uvjeren: „To je izazov za nas, ali ćemo ga savladati."

Češka tako može indirektno da se poveže sa svojim posljednjim predsjedavanjem 2009. kada je u Pragu održan osnivački samit Istočnog partnerstva, koji je otvorio saradnju između šest postsovjetskih zemalja - Ukrajine, Moldavije, Gruzije, Jermenije, Azerbejdžana - i EU.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu