Bosna i Hercegovina se priprema za donatorsku konferenciju 16.7. u Briselu na kojoj bi trebalo da bude prikupljen dio sredstava za otklanjanje posljedica nedavnih katastrofalnih poplava u ovoj zemlji i Srbiji. Užurbano se radi na svim nivoima vlasti, procjene šteta su u završnoj fazi, a pokrenuti su i prvi projekti saniranja. Prema podacima Evropske komisije, u BiH i Srbiji je više od tri miliona ljudi ugroženo poplavama. Ranije je objavljeno da će za sanaciju štete od poplava u BiH biti potrebno oko dvije milijarde eura, dok se zvanične procjene za Srbiju očekuju do srijede (9.7.)

Za saniranje štete nakon katastrofalnih poplava i klizišta na nivou BiH osigurano je više od 600 miliona KM. „Pored sredstava koje smo dobili od međunarodnih finansijskih institucija, izvršili smo i preusmjerenje IPA (Fondovi pretpristupne pomoći) sredstava ranije izgubljenih 40 miliona eura i dodatnih 15 miliona eura. Naredne sedmice bit će poznato koliko je umanjenje ukupnog budžeta BiH koje treba da bude najmanje jedan posto, a i entiteti te ostali nivoi vlasti treba da izdvoje svoja sredstva“, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

Entitetske aktivnosti

U Federaciji BiH donesena su tri zakona čija je suština pomoć područjima stradalim u katastrofalnim poplavama. Prvim se osniva fond za pomoć stanovništvu u poplavljenim krajevima, drugim se bez naknade ustupa građavinsko zemljište ljudima koji su ostali bez kuća i poslovnih objekata, dok je trećim zakonom, između ostalog, predviđena prenamjena sredstava iz kantonalnih i općinskih budžeta. Također, predviđeno je da se iz neto plate svih zaposlenih u organima vlasti Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave u narednih šest mjeseci izdvaja po jedna dnevna zarada iz mjesečne neto plate i preusmjeri za ublažavanje posljedica prirodne nesreće. Predviđeno je i da se iz plate svih drugih zaposlenika u FBiH izdvaja po jedan posto od neto iznosa u periodu od šest mjeseci. Novac se neće izdvajati ukoliko zaposlenici pismeno obavijeste poslodavca da ne žele učestvovati u ovakvom načinu podrške ugroženim područjima.

I Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je set zakona za saniranje posljedica poplava. Tako je, između ostalog, predviđeno osnivanje Fonda solidarnosti, ali i uvođenje dodatnih poreza. Od neto plate radnika i poslodavaca bit će izdvajano po 1,5 posto za doprinos solidarnosti. U okviru Fonda solidarnosti utvrđen je i jedinstveni registar šteta od poplava, a na osnovu podataka iz ovog registra trebalo bi da počne i podjela platnih kartica od po 5.000 KM za oko 30.000 najugoženijih domaćinstava, ali podjela kartica kasni.

Štete od poplava u Brčko distriktu procijenjene su na oko 50 miliona KM, a vlasti su krenule u rebalans budžeta kako bi se pomoglo najugroženijima. Na osnovu ušteda po raznim pozicijama, kako tvrde u Distriktu, moguće je uštediti oko 10 miliona KM. Više od 70 miliona KM neutrošenog kapitalnog budžeta Distrikt je deponirao kod komercijalnih banaka, a njihovo preusmjeravanje na saniranje posljedica poplava jedan je od načina rješavanja ovog problema, ističu čelnici Distrikta.

Podrška međunarodnih institucija

Izvršni odbor Svjetske banke odobrio je kredit BiH u iznosu od 100 miliona dolara za sanaciju šteta od poplava. Ova sredstva prvenstveno su namjenjena obnovi i funkcioniranju infrastrukture bitne za rad javnih službi i ekonomski oporavak ugroženih područja. Rečeno je i da će novac biti utrošen za pomoć pogođenim područjima u obnovi i izgradnji kuća, saobraćajnica, poljoprivredi i energetici.

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) završio je u Washingtonu šesto i sedmo razmatranje ekonomskog nastupa BiH na osnovu programa podržanog stand-by aranžmanom, te odobrio njegovo produženje za 95,7 milijuna eura. Iz MMF-a je saopćeno da bi ova sredstva trebalo da budu namijenjena hitnim potrebama BiH za uravnoteženim platnim balansom, nakon teških majskih poplava.

Nepovjerenje građana

Život se polaka vraća i u područja koja su najviše stradala stradala tokom majskih poplava. Prema podacima Crvenog krsta, u Maglaju (Federacija BiH) hrane ima dovoljno za oko 2.000 najugroženijih porodica, odnosno 6.000 osoba direktno pogođenih poplavom i klizištima. Procjenjuje se da šteta na stambenim, poslovnim i objektima infrastrukture u ovom gradu iznosi više od 100 miliona KM.

Popis poplavljenih domaćinstava u Doboju (RS), jednom od gradova koji je najviše stradao u majskim poplavama, trebalo bi da bude završen krajem ove sedmice. Građani nisu zadovoljni procjenom šteta i pomoći koja im se pruža. „Nikakve šanse nemamo da nešto ovako opremimo. Da su nam barem dali frižider ili peć da nešto možemo jesti, skuhati. Čak i ako dobijemo tu platnu karticu od 5.000 KM moći ćemo samo okrečiti i izvesti neke najosnovnije radove na kući, a to nije dovoljno“, kaže građanka Doboja.

Inače, građani pogođeni poplavama u oba bh. entiteta ne vjeruju da će naknade biti pravično podijeljene. Brojne su primjedbe i na komisije koje na terenu vrše procjene šteta. Zbog visokog stepena korupcije u BiH, mnogi strahuju da sredstva, koja se očekuju i na predstojećoj donatorskoj konferenciji, neće biti namjenski utrošena.