Oko milion Bosanaca i Hercegovaca živi van matične zemlje, a među njima je najviše Bošnjaka. Samo na području Sjeverne Amerike ima ih više od 300.000. Član Inicijativnog odbora "Kongresa Bošnjaka svijeta" Muhamed Saračević kaže da Bošnjaci žele sačuvati svoj identitet i ostvariti jake institucionalne veze sa BiH "zbog smanjenja asimilacije te ineteleltualnih, finansijskih, kulturoloških i drugih resursa koje žele staviti u funkciju boljitka Bošnjaka i BiH".

U Deklaraciji osnivačke Skupštine se navodi da Kongres želi raditi u cilju sveopćeg razvoja i napretka Bošnjaka na globalnom nivou te boljeg povezivanja bošnjačkih organizacija sa institucijama države BiH "radi profiliranja, promoviranja i zaštite prava i interesa prognanih i raseljenih Bošnjaka". Naglašeno je da je Kongres asocijacija "slobodno udruženih organizacija i pojedinaca Bošnjaka cijeloga svijeta".

Jasne političke smjernice

Rečeno je da će Kongres Bošnjaka svijeta djelovati kao neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija, a tekst Deklaracije definira i političke smjernice. Tako se, pored ostalog, insistira na pokretanju procesa ustavnih promjena koje bi omogućile "efektivnu reintegraciju jedinstvene, cjelovite i funkcionalne BiH", a stim u vezi se predlaže i sazivanje nove međunarodne konferencije o BiH.

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz smatra da "svaka vrsta nacionalnog udruživanja, pogotovo na globalnom planu, podrazumijeva na neki način i getoizaciju, odnosno isključivanje Bošnjaka iz svjetskih tokova". "Zamislite neku vrstu kongresa sjevernih Iraca koji bi odlučivao o pitanjima države. Nemoguće je djelovati na tako širokom prostoru i artikulirati interese svih Bošnjaka kao jednonacionalni interes. To je najbolje činiti unutar institucija sistema", tvrdi Kazaz.

Odnos države prema (bošnjačkoj) dijaspori

Zvaničnici Kongresa, međutim, ističu da institucije države BiH ne pokazuju interes za dijasporu. Zato, poput Svjetskog saveza bh. dijaspore, Kongres Bošnjaka traži osnivanje posebnog Ministarstva za dijasporu kako bi se dosljedno rješavala prava i problemi građana BiH koji žive van granica matične države. Također se zahtijeva osiguranje stimulacijskih i sigurnosnih uslova za povratak prognanih i raseljenih u BiH.

Bh. zvaničnici nisu ispoljili naročit interes za osnivačku Skupštinu. "Pozivu se nisu odazvali brojni bh., odnosno bošnjački zvaničnici dok su pojedini, poput člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, poslali izaslanike", sa žaljenjem je primjetio predsjednik "Matice Bošnjaka Sandžaka" dr. Šefket Krcić. "Julske vrućine onemogućavaju značajne Bošnjake da izađu iz svojih domova, a bez značajnih ličnosti i predstavnika institucija nema ni pravog skupa", kazao je dr. Krcić za Deutsche Welle.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić