„Nedavno sam razgovarao sa jednim obrazovanim i politički angažiranim čovjekom srednje generacije, koji nije znao za logor smrti Jasenovac, gdje je režim 'Nezavisne države Hrvatske' (NDH) ubio desetine hiljada Srba, Jevreja, komunista i Roma", kazao je direktor Sarajevo Festa Haris Pašović uoči projekcije filma „Dnevnik Diane Budisavljević“. Ta je spoznaja iznenadila bh. režisera, iako u Sarajevu, kako kaže, posljednjih 30 godina gotovo da i nije bilo nekog razgovora o Jasenovcu.

„Dnevnik Diane Budisavljević“ je istinita priča o ženi koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata sigurne smrti spasila više od 10.000 djece iz NDH logora. Projekciji ovog filma u okviru Sarajevo Festa prisustvovala je i Vesna Andree Zaimović. „Oduševljena sam programom Sarajevo Festa. Ovo je prilika i za susrete kreativnih ljudi iz regije koji su u stanju prevazići razlike, uključujući nacionalne, te ideje Festa prenijeti svojim krugovima i zajednicama.", kaže Vesna za Deutsche Welle.

„Međutim, kreativni ljudi nikada nisu ni bili problem ovog društva. Problem ovog društva su građani koji žive u letargiji, koji se apsolutno ne zanimaju niti za festivale, niti za ljudska prava niti za društvene probleme, niti iznalaze bilo koji način da aktivno doprinesu premošćavanju razlika i izgradnji boljeg društva“, kaže Vesna Andree.

U političkom smislu „BiH je zaostala u razvoju“

Šta je publika u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci još imala priliku vidjeti od 30. novembra do 10. decembra, koliko je trajao Sarajevo Fest? Film „Opsada“ govori o ličnim iskustvima opkoljenih Sarajlija, „U Zraku“ – film koji prikazuje kako zločini i 24 godine nakon rata određuju ljudske živote, „Kakva je ovo država!“ – hrvatsko ostvarenje o zemlji u tranziciji i patriotskim snovima, „Dubina dva“ – dokumentarac o masovnoj grobnici u predgrađu Beograda, „Ajvar“ – priča o ljudima koji su otišli iz Srbije u Švedsku i sada žive između dva svijeta, „Pun mjesec“ – film o mirnodobskim problemima i korupciji u policiji, „Ja sam..." – foto portret novih stanovnika Evrope, migranata  iz Afrike smještenih u južnoj Italiji...

Sarajevo ima mnogo festivala, ali ovaj je drugačiji, kaže PR Sarajevo Festa Umjetnost i Politika Arijana Saračević Helać.  „Ovaj Festival je posvećen građanima i cilj mu je da zbliži obične ljude. O politici govori na jedan neagresivan način i ne polazi od pretpostavke da ljudi različitih nacija i političkih ubjeđenja moraju imati isključive stavove“, kaže Arijana.

Ona ističe kako su Sarajevo Fest, koji se završava 10. decembra na Dan ljudskih prava, posjetili ljudi koji su shvatili da je kritičko razmišljanje i argumentirana analiza „jedini način da se pokrenemo s mrtve tačke“. „Ovdje se ne radi o reakcijama na izjave političara. Mi ne govorimo o Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Ovo je jedan drugačiji, kompleksniji pogled. Hoćemo da podsjetimo da su stvari složene. U političkom smislu, BiH je zaostala u razvoju. To su pokazale i naše debate sa gostima iz Evrope i svijeta. Ponašamo se kao da smo strašno važni u Evropi, a među najsiromašnijima smo“, kaže Arijana Saračević-Helać.

Sarajevo Fest Umjetnost i Politika upriličen je u organizaciji East West Centra Sarajevo, a direktor Centra Haris Pašović, podsjeća da lokalni političari češće zloupotrebljavaju balkanske specifičnosti i raznovrsnosti nego što ih koriste kao bogatstvo. „Neodlučnost Evropske unije da primi u članstvo sada izolovane balkanske zemlje ili da otvoreno kaže da ih ne želi, koči dalji napredak ovih zemalja“, kaže Pašović .

Pokrenuti diskusiju u svim pravcima

U okviru Sarajevo Festa upriličen je i Forum mladih lidera o izazovima savremenog društva, novim evropskim stanovnicima – migrantima, o razlozima za odlazak i ostanak. O problemima identiteta mladi su raspravljali u Banjaluci, ali i Mostaru. Publika je u ovim gradovima imala priliku vidjeti više koncerata i pozorišnih predstava. Održane su i zanimljive panel diskusije o politici, posljedicama lažne historije te demokratiji i vizijama za budućnost o čemu su govorili bivši političari – u Sarajevu nekadašnji grčki premijer Georges Papandreou, a u Mostaru bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović i nekadašnji lider socijaldemokrata u BiH Zlatko Lagumdžija.

Za bivšeg urednika sarajevskih „Dana“ Senada Pećanina, učešće Lagumdžije i Papandreou na festivalu je bilo predmet kritike, jer su oni pored ostalog, „simboli rasturanja socijaldemokratske ideje". 'Pasokizacija' ljevice je termin već odomaćen u Evropi, a vezan je za Pasok, stranku dinastije Papandreou, kao simbol propasti socijaldemokracije u Evropi, a 'Lagumdžština' bi mogao biti BHS prijevod pasokizacije", objavio je Pećanin na Facebooku.

No, festival je tu da bi pokrenuo diskusiju u svim pravcima. Za režisera Dinu Mustafića to je potvrda „da imamo potencijal u javnom diskursu za kritičko preispitivanje društva i vrijednosti u kojim živimo". „Zanimljiva umjetnička ostvarenja, razgovori pred publikom, paneli i radionice za mlade na temu Umjetnosti i Politike jesu novitet za našu kulturnu scenu. Sudeći po reakcijama i broju posjetitelja, može se konstatovati da se rodio jedan novi i važan festival koji će sigurno rasti u narednim izdanjima“, kaže Mustafić.

Nagrade i poruke

Sarajevo Fest prezentirao je i Nagradu Zdravko Grebo za kritički diskurs. Prvi dobitnik ove nagrade je hrvatski historičar i pisac Dragan Markovina. Nagrađen je za esej „Je li moguće pomiriti antagonizirana društvena sjećanja?“ koji, pored ostalog, pruža odgovor na pitanje kako pomiriti naše traume i konflikte na vrijednostima antifašizma i solidarnosti. Sarajevo Fest je ustanovio i Nagradu Susan Sontag za kritičko mišljenje. Nositelj ove nagrade za 2019. godinu je francuski režiser i direktor Festivala Avignon Oliver Py, umjetnik i kritičar koji je objavio brojne tekstove o zaštiti prava manjina.

Porast javnog nasilja nad ženama je kao posebno važnu i zanimljivu debatu istakla Njemačka ambasada u Sarajevu – glavni partner Sarajevo Festa Umjetnost i Politika. „Hvala svim učesnicama koje su govorile o svojim iskustvima. Od nadležnih institucija očekujemo da se slučajevi uznemiravanja u potpunosti istraže“, navela je Ambasada SR Njemačke.

„Iz oblasti kulture Ambasada želi da podrži projekte koji su inovativni i koji ostavljaju dovoljno prostora za razmjenu i umrežavanje. Te dvije stvari  imamo na Sarajevo Festu: povezuje umjetnost i kulturu s ciljem uključivanja ljudi iz Bosne i Hercegovine kao i iz cijele regije, da razgovaraju o aktuelnim društvenim pitanjima. Ovo se odnosi prije svega i na mlade ljude. To je nov i interesantan pristup koji nudi šansu za razmjenu stvarnih iskustava“, saopćeno je iz Njemačke ambasade za Deutsche Welle.

„Mnogi od nas znaju da Balkan može znatno bolje od onoga što se događa danas, a Sarajevo Fest Umjetnost i Politika će biti, nadamo se, dio tog progresa. Dijalog, kritičko mišljenje, unapređenje demokratije – to su vrijednosti koje čine jedno društvo pametnijim, zanimljivijim, boljim.“, poručuje bh. režiser Haris Pašović.

Za Vesnu Andree Zaimović je Sarajevo Fest Umjetnost i Politika važan događaj za BiH, ali i regiju. „Prema mom mišljenju, aktivistički se najbolje naslanja na tekovine MESS-a, a smatram da je i tajming održavanja dobar. Možda upravo ovo decembarsko 'adventno' vrijeme treba biti poticaj da počnemo razmišljati i o dobrobitima koje mi sami činimo za društvo", kaže Vesna Andree Zaimović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android