1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sastanak crkvenih poglavara na Kubi i američko nepovjerenje

Miodrag Soric12. februar 2016

Amerikancima je sasvim svejedno šta se događa na Kubi. Sastanak pape i patrijarha među američkim protestantima skoro da ne privlači nikakvu pažnju. Čak i ako, onda su Amerikanci skeptični.

Foto: Getty Images/Y.Lapikova

Amrički hrišćani sumnjičavo gledaju na sastanak pape Franje i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila. Prije svega iz političkih razloga: poglavar najveće pravoslavne crkve se često smatra dijelom autoritarnog režima ruskog predsjednika Vladimira Putina. Patrijarh Kiril nije manji imperijalista od careva ili Putina“, kaže istoričar univerziteta Notre Dame u američkoj saveznij državi Indiana, Thomas Noble.

Da li je Kiril imperijalista?

Kada se papa Franjo sada sastane sa patrijarhom iz Moskve, to se može protumačiti kao podrška šefu Kremlja. Američki hrišćani također kritikuju što su katolička i pravoslavna crkva veoma suzdržane u ekumenskom dijalogu. Približavanje obje crkve, koje se inače drže dogmi iz prvog stoljeća nakon Hrista, u SAD bi moglo djelovati na brojne protestante, evangeliste, Luterane i pristalice Slobodne crkve.

Thomas Noble je skeptičarFoto: University of Notre Dame

Većina od 173 miliona hrišćana u SAD nisu katolici i pravoslavci. Kada se radi o tzv. samitu na vrhu dvije crkve, većina evangelističkih i protestantskih teologa, na njega gledaju sa skepsom.

"Ne poznajemo njihove biskupe"

Stanley Lemons iz „Rhode Island College“ smatra da je dobro što će papa Franjo i patrijarh Kiril nekoliko sati razgovarati o progonu hrišćana na Srednjem i Bliskom istoku. Prema njegovom mišljenju se sve ono što podržava jedinstvo crkve, može smatrati dobrim. „Mi imamo sasvim drugu politiku i ne poznajemo njihove biskupe. Inače, strukture baptista su sasvim drugačije. Oni nemaju ni patrijarha ni papu. „Kod nas svako govori u svoje ime“, kaže Lemons.

Kathryn Kleinhans sa luteranskog „Wartburg College“ u Iowi podsjeća na priču iz 16. stoljeća kada je Vatikan ekskomunicirao reformatora Martina Luthera. U decenijama poslije toga su Luterani tražili blizinu pravoslavne crkve, čak su i svoje „Augzburško ispovijedanje“ (1530) preveli na grčki jezik i pravoslavnog patrijarha poslali u Konstantinopolj.

Papa Franjo na putu za KubuFoto: picture-alliance/dpa/J. Bätz

Episkopsko ledeno doba zbog biskupa homoseksualca

A danas? Kleinhans skreće pažnju na ekumenske odnose Luterana sa katolicima i pravoslavcima. „Dobro je što predstavnici dvije crkve sada direktno razgovaraju“, kaže Kleinhans.

Profesor Tom Ferguson pozdravlja sastanak pape Franje i patrijarha Kirila na Kubi. On podsjeća da je Episkopalna crkva u SAD godinama njegovala dobre ekumenske kontakte sa ruskom pravoslavnom crkvom. Međutim, odnosi su od 2003. godine zaleđeni.

Razlog je što je Episkopalna crkva imenovala biskupa koji je često javno govorio da je homoseksualac. Ono što se u drugim dijelovima svijeta očekuje kao „istorijski sastanak“, među američkim hrišćanima, koji su prihvatili reformaciju, skoro da ne privlači nikakvu pažnju. „Na kraju“, kaže Ferguson, „većina evangelista ili anglikanaca u SAD nisu uopšte informisani o tome da se na Kubi održava jedan takav sastanak“.

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi